Roditeljima Gen Alphe u današnjem svijetu zbilja je teško navigirati platformama s hiperprodukcijom sadržaja - od TikToka do YouTubea, od Skibidi Toileta do drugih raznih bizarnih trendova. Nešto što izgleda benigno, vrlo se lako pretvori u opasni challenge. Roditeljska zaštita na uređajima više i nije neka garancija da dijete neće primiti neprimjeren ili neželjen sadržaj, kao ni to da s druge strane chata neće biti predator koji se pretvara da je vršnjak koji voli Roblox, Dress To Impress ili Pokemone.
Neprimjereni sadržaji na internetu sve su prisutniji, a roditeljima postaje sve teže pratiti aktivnosti svoje djece u digitalnom okruženju. To također znači da se povećava i rizik od susreta djece s potencijalnim predatorima u online prostoru. Da je tome tako, svjedoče istraživanja koja pokazuju da se u razdoblju od 2014. do 2022. godine stopa online seksualnog zlostavljanja djece utrostručila.
O ovoj važnoj temi razgovarali smo sa sudionikom konferencije CyberGuard 2024 powered by A1 & CSI.hr i stručnjakom Tomislavom Ramljakom, voditeljem Centra za nestalu i zlostavljanu djecu i voditeljem Centra za sigurniji internet te direktorom slične kanadske organizacije Cybertip.ca, Stephenom Sauerom.
Koje su najveće opasnosti s kojim se susreću djeca i mladi u virtualnom svijetu?
Zbog različitih opasnosti koje vrebaju na internetu, a kojima su najviše izložena djeca, organizirana je konferencija CyberGuard 2024 powered by A1 & CSI.hr koja će se održati 3. listopada 2024. u Mozaik Event Centru, a riječ je, kako organizatori ističu, o jednoj drugačijoj konferenciji o sigurnosti.
„Problematika s kojom nam se javljaju pozivatelji je često medijska pismenost ili potreba za edukacijom. Neki nam se obraćaju s pitanjima oko tehničkih postavki, nedobrovoljnim dijeljenjem intimnih materijala, zaštite privatnosti, e-kriminalu i elektroničkom nasilju“, objašnjava Ramljak te dodaje: „Moramo spomenuti kako smo imali više vrlo ozbiljnih situacija u kojima smo bili uključeni u usmjeravanje žrtava (a i počinitelja) u daljnje postupanje te pružanje podrške. Žrtve ucjena su nam se javljale u trenu kada su razmišljale o tome da počinitelju predaju određeni zatraženi novčani iznos, primjerice 100 ili 200 EUR kako se neke fotografije ne bi objavile.“
„Kroz više razgovora došli smo do toga da ne pristaju na takve ucjene i slučaj prijave policiji. Kada uzmete u obzir da su žrtve često djeca i mladi, maloljetne osobe – ne moramo ni naglašavati koliku potencijalnu ugrozu za njih predstavljaju ovakve situacije. Što se tiče pozivatelja, najviše nas zovu djelatnici odgojno-obrazovnih institucija te roditelji, a na liniju se naravno mogu javiti i djeca i mladi s raznim pitanjima“, ističe.
460 kaznenih djela iskorištavanja djece za pornografiju u jednoj godini
„Što se tiče statistike najtežeg oblika nasilja nad djecom, prošle godine je zabilježeno 460 kaznenih djela iskorištavanja djece za pornografiju, što je porast za 50 posto u odnosu na 2020. godinu kada je bilo samo 227 slučajeva. Nažalost, ovakav rast kaznenih djela na štetu djece treba puno ozbiljnije uzeti u obzir i krenuti s konkretnim mjerama usmjerenih prema prevenciji i aktivnijoj zaštiti djece na internetu“, objašnjava Ramljak.
Konferencija CyberGuard 2024 powered by A1 & CSI.hr okupit će stručnjake iz različitih sektora koji će podijeliti najbolje prakse za sigurniji digitalni svijet. Poseban fokus je na najranjivijoj skupini, odnosno na zaštiti djece u online okruženju i na sprečavanju kibernetičkih napada.
„Što se elektroničkog nasilja tiče, ono može proći neopaženo ako roditelji ili skrbnici djeteta nisu upoznati s rizicima i znakovima online zlostavljanja. S obzirom na sve veću upotrebu pametnih telefona, društvenih mreža i interneta općenito, djeca su izložena većem riziku zlostavljanja i iskorištavanja u digitalnom okruženju. Problemi s kojima se djeca mogu susresti u online okruženju uključuju cyberbullying, grooming, sexting, seksualnu iznudu – sextortion i slično“, naglasio je. Jezivo, zar ne?
„U današnjem svijetu vrlo je bitno naglasiti važnost elektroničkog nasilja i njegovog utjecaja na djecu i mlade jer taj oblik nasilja može ostaviti dugoročne posljedice na mentalno zdravlje, socijalnu izolaciju i akademski uspjeh djece i mladih. Svakako smo primijetili kroz rad s djecom, ali i stručnjacima koji s njima rade u školama da je online seksualno uznemiravanje i utjecaj na mentalno zdravlje jedan od gorućih problema“, kaže.
Alarmantni rezultati istraživanja
Zato su htjeli produbiti spoznaje o rizičnim ponašanjima srednjoškolaca u online okruženju i saznati kojim štetnim sadržajima su izloženi i što se po tom pitanju može napraviti. Istraživanje su od rujna do prosinca 2021. godine na uzorku od 2016 učenika srednjih škola proveli Centar za nestalu i zlostavljanu djecu u sklopu projekta Safer Interent Center: Making Internet a good and safe place (2020-HR-IA-0051) sufinanciran je od strane Europske unije.
„Što se tiče rizičnih online seksualnih ponašanja i seksualnog uznemiravanja na internetu, prema rezultatima istraživanja, zabrinjava podatak da je svaki peti srednjoškolac u posljednjih godinu dana ili pretrpio ili svjedočio seksualnom zlostavljanju na internetu. Nadalje, 10 posto njih šalje vlastite seksualne sadržaje drugima od čega ih više od pola isto čini na nagovor druge osobe, a više od 20 posto zbog ucjene i prijetnje – u tom slučaju ovdje se radi o ozbiljnom kaznenom djelu“, objašnjava naš sugovornik.
40 posto mladih primilo je eksplicitni sadržaj
„Gotovo 40 posto mladih izjavljuje da je primilo sadržaje seksualne tematike od poznatih i nepoznatih osoba, a 30 posto hrvatskih srednjoškolaca potvrdilo je kako njihovi vršnjaci potajno fotografiraju druge osobe u situacijama kada su neprimjereno odjevene, gole ili tijekom seksualnih aktivnosti, nakon čega su te fotografije podijeljene na internetu. Na pitanje kako reagiraju na ovakva ponašanja više od 40 posto učenika ne bi prijavilo seksualno uznemiravanje zbog straha od "preburne" reakcije škole, a više od polovice mladih ignorira doživljeno seksualno uznemiravanje te blokira osobe uključene u to ponašanje“, dodaje.
„Cyber Guard 2024 powered by A1&CSI.hr je konferencija koju treba posjetiti svaki stručnjak koji se u svom radu susreće s djecom i mladima. Konferencija će obuhvatiti teme iz područja kibernetičke sigurnosti, tehnologije, odgoja i obrazovanja, a program na #BoljiOnline streamu će ispuniti predavanja međunarodnih stručnjaka koji svakodnevno rade na zaštiti djece na internetu od različitih oblika zlostavljanja“, najavio je.
Sudjeluju priznati stručnjaci iz različitih dijelova svijeta
„Na konferenciji će tako sudjelovati i John Shehan, dopredsjednik američkog Centra za nestalu i zlostavljanu djecu, najveće američke organizacije posvećene pronalasku nestale djece i zaštiti djece od iskorištavanja. On će nam otkriti na koje sve načine Meta, Google, Snapchat i slični mogu surađivati s organizacijama koje se bave uklanjanjem materijala seksualnog zlostavljanja djece i kako pružiti podršku žrtvama nakon otkrivanja i uklanjanja takvog materijala sa seksualnim zlostavljanjem“, istaknuo je Tomislav Ramljak.
„Konferencija je zajednički pothvat našeg Centra za sigurniji internet i partnera A1 Hrvatska koji nas prati u stopu već niz godina. Vjerujemo da je ovo još samo jedan od zajedničkih pothvata u nizu koji će rezultirati povećanom svijesti o sigurnosti djece, kako u offline, tako i u online svijetu. Mislim da će jako biti zanimljivo poslušati i panel Jesmo li #BoljiOnline gdje ćemo s content creatorom Marcom Cuccurinom, ekipom iz agencije MoodMedia i Ivom Ančić iz A1 Hrvatska raspravljati o Gen Z Akademiji i što se dogodi kada kreatori sadržaja uz podršku Centra za sigurniji internet proaktivno osvještavaju o odgovornom korištenju tehnologije“, objašnjava Tomislav Ramljak.
Sve prisutniji problem na globalnoj razini
Uoči konferencije CyberGuard 2024 powered by A1 & CSI.hr razgovarali smo s još jednim stručnjakom i sudionikom konferencije Stephenom Sauerom, direktorom kanadske organizacije Cybertip.ca koji nam je objasnio kakvi su trendovi vezani za seksualno zlostavljanje djece u digitalnom okruženju u Kanadi, a ispričao je i kakvim se sve alatima Cybertip.ca služi u prevenciji i sprečavanju seksualnog nasilja nad djecom putem interneta.
„Cybertip.ca je pod upravom Kanadskog centra za zaštitu djece i nacionalna je kanadska linija za prijavu internetske seksualne eksploatacije djece. Naša uloga je primanje i obrada prijava javnosti o potencijalno ilegalnim materijalima i aktivnostima vezanim za internetsku seksualnu eksploataciju djece. Te prijave obrađujemo upućujući relevantne tragove odgovarajućoj policijskoj agenciji i/ili agenciji za socijalnu skrb“, istaknuo je.
„U mnogim slučajevima pružamo i posredničku intervenciju tražeći uklanjanje materijala o seksualnom zlostavljanju djece s interneta, kao i štetnog, ali ne nužno nezakonitog sadržaja koji se odnosi na osobe mlađe od 18 godina, putem zahtjeva tvrtkama širom svijeta. Također surađujemo s drugim sličnim linijama za prijavu i organizacijama za zaštitu djece globalno kroz Projekt Arachnid kako bismo smanjili dostupnost materijala o seksualnom zlostavljanju djece - https://projectarachnid.ca“, dodaje naš sugovornik.
„Projekt Arachnid koji je proizišao iz rada linije za prijave je inovativan, usmjeren prema žrtvama, a ovdje se ustvari radi o cijelom skupu alata za borbu protiv rastuće distribucije materijala o seksualnom zlostavljanju djece (CSAM) na internetu“, ističe.
„Također nudimo alat za tvrtke koje žele spriječiti objavljivanje i distribuciju ovog materijala na svojim sustavima. "Shield by Project Arachnid" razvijen je za korištenje od strane ESP-ova kako bi im pomogao u proaktivnom otkrivanju poznatog CSAM-a i štetnih/zlostavljajućih slika djece. Nema troškova za korištenje, a alat omogućava administratorima sadržaja ili pružateljima usluga hostinga da proaktivno uspoređuju dolazni ili postojeći sadržaj na svojoj platformi s popisom digitalnih otisaka Projekta Arachnid“, dodaje.
Što sve spada pod internetsko zlostavljanje i na kojim se platformama može pojaviti?
Ovo nije iscrpan popis, ali preko Cybertip.ca i Projekta Arachnid vidimo:
- Slike/videozapise djece ili mladih koje netko koga poznaju fizički zlostavlja
- Slike/videozapise djece i mladih koji su prisiljeni ili ucijenjeni da stvore ove seksualne slike/videozapise ili da se izlažu ili sudjeluju u seksualnim činovima putem livestreama koji je snimljen
- Slike/videozapise mladih čije su seksualne slike podijeljene izvan vršnjačkih odnosa i u nekim slučajevima postavljene na internet i/ili široko distribuirane
- Prijave internetskih zajednica koje dijele gore navedeno
- Prijave osoba koje komuniciraju s djecom kako bi ih ucijenile/izvukle seksualne slike/videozapise
- Prijave seksualnih poruka i/ili seksualnih slika poslanih djetetu/mladima
- Prijave djece/mladih koji su seksualno eksploatirani ili trgovani putem interneta, ili počinitelja koji seksualno eksploatiraju/trguju djecom/mladima putem interneta
- Prijave osoba koje pokušavaju organizirati seksualni kontakt s djecom/mladima
- Prijave osoba koje putuju međunarodno ili u inozemstvo kako bi seksualno zlostavljale i/ili eksploatirale djecu
Ove vrste kaznenih djela mogu se dogoditi gotovo bilo gdje na internetu, ali najčešće na društvenim mrežama i komunikacijskim platformama (Instagram, Snapchat, Discord, Telegram, TikTok, Facebook itd.), kao i na platformama koje omogućuju da korisnik generira sadržaj (servisi za hosting slika, hosting datoteka, servisi posvećeni pornografiji za odrasle, servisi posvećeni osvetničkoj pornografiji i zloporabi intimnih slika i tome slično).
U prevenciji nasilja, posebno među djecom, iznimno je važna uloga roditelja, prosvjetnih radnika, medijskih djelatnika, zapravo svih nas. Što svatko od nas može učiniti?
„Seksualno zlostavljanje djece je problem svih nas“
„Zapamtite da je seksualno zlostavljanje djece, eksploatacija i seksualno nasilje, bilo online ili offline, problem svih nas. Kako bismo zaštitili djecu, važno je razumjeti što je seksualno zlostavljanje djece, kako se događa i kako prepoznati ponašanja koja mogu signalizirati da je dijete u nevolji“, istaknuo je naš sugovornik.
„Razumijevanje uloge tehnologije u snimanju seksualnog zlostavljanja djece i distribuciji materijala o seksualnom zlostavljanju djece (CSAM) na internetu jednako je važno. Koristite resurse slične onima koje nudimo na https://protectchildren.ca/en/resources-research/trending-resources-timely-support/ kako biste educirali i podigli svijest kod svih koji su u kontaktu s djecom. Također, stvorite prilike za razgovore s djecom o tim temama, rizicima povezanim s tehnologijom i gdje potražiti pomoć ako se nešto dogodi, kroz otvoreni dijalog bez srama, koristeći stvarne životne scenarije za vođenje razgovora“, dodaje.
„Pristupite razgovorima otvoreno, s ciljem razumijevanja onoga što djeca doživljavaju na internetu. Važno je razgovarati o ponašanjima na mreži bez osude, okrivljavanja ili pretjerane reakcije. Odgovori poput "Mislio/la sam da znaš bolje" ili "Zašto si to napravio/la?" nisu od pomoći jer mogu pridonijeti osjećaju srama i smanjiti vjerojatnost da će vam se dijete obratiti u budućnosti ako mu se nešto dogodi“, savjetuje.
„Imamo mnogo resursa dostupnih roditeljima kako bi razgovarali sa svojom djecom o online seksualnom nasilju, zlostavljanju i iskorištavanju. Oni se mogu pronaći ovdje: https://cybertip.ca/en/online-harms/“, ističe.
Zlostavljanje među vršnjacima – što učiniti?
A što kada se zlostavljanje odvija među vršnjacima? „Zlostavljanje među vršnjacima u svojim najekstremnijim oblicima često uključuje cyberbullying – mladi koriste tehnologiju kako bi ciljali druge vršnjake. To je često agresivno, zlostavljačko, namjerno i ponavljano ponašanje s ciljem nanošenja štete drugoj osobi. Ponekad se stvaraju i distribuiraju seksualne slike i videi kao oblik zlostavljanja. Važno je razgovarati s tinejdžerima o osobnim granicama, ponašanjima koja krše granice i o zdravim/nezdravim odnosima“, istaknuo je Stephen Sauer. U nastavku je upozorio i kako se zaštititi:
Podsjetite tinejdžere da:
- Pretpostave da je sve što objave (uključujući slike) javno i da lako mogu izgubiti kontrolu nad tim.
- Izbjegavaju reći bilo što online što ne bi rekli u stvarnom životu.
- Ako dobiju zlonamjerne poruke online:
- Preuzmu kontrolu – ne odgovaraju na njih. Teško je ne uzvratiti kada dobiju zlonamjernu poruku jer ljudi žele obraniti sebe. To bi moglo pogoršati situaciju.
- Sačuvaju poruku, ne brišu je. Spremite kopiju poruke kako bi je mogli pokazati odrasloj osobi.
- Razgovaraju s odraslom osobom od povjerenja. Obrate se osobi koja ih može podržati i pomoći zaustaviti što se događa.
- Blokiraju osobu i uklone je iz kontakata na društvenim mrežama.
- Prijave incident. Ako zlonamjerne poruke stižu ponovno, nastave govoriti odrasloj osobi koja može pomoći prijaviti to. Svatko zaslužuje biti siguran i tretiran s poštovanjem.
- Ako netko koga poznaju bude zlonamjeran prema nekome online:
- Drže se podalje. Ne pridružuju se prijateljima koji šalju zlonamjerne poruke drugima.
- Prekinu to. Ako dobiju zlonamjernu poruku o nekome, ne dijele je s drugima.
- Razgovaraju s odraslom osobom od povjerenja. Ako znaju nekoga tko je zlostavljan od strane drugih vršnjaka, razgovaraju s odraslom osobom o tome. Svatko zaslužuje biti siguran i tretiran s poštovanjem, podsjetio je naš sugovornik Stephan Sauer.
Sadržaj je nastao u suradnji s partnerom A1 Hrvatska.
