Što sve držite po ladicama? Kratka anketa provedena među prijateljima i kolegama dala je zanimljive rezultate. Kod većine naših ispitanika, ladice su prave riznice u kojima se može pronaći zaista svašta: od albuma s fotografijama, suvenira s putovanja, starih računa, rokovnika, nakita…
Naravno, gotovo svi u tim ladicama imaju barem jedan stari mobitel kojeg odavno već više ne možete ni uključiti, jedan koji radi ali je prilično zastario, pripadajući punjač s kojim više ni ne možemo puniti mobitele novije generacije, slušalice koje više ne koriste… Jedna od osoba koju smo pitali ima li kod kuće neki prastari mobitel koji nije u upotrebi je i ekologinja Sandra Vlašić, direktorica inicijative Terra Hub.
Zašto Hrvati čuvaju stare mobitele?
„Nerado priznajem, ali i ja sam bila dio statistike koja kaže da u Hrvatskoj ima 5 milijuna starih mobitela koji nam stoje po ladicama, ormarima i kutijama. U jednom trenutku izbrojala sam šest starih mobitela, što poslovnih što privatnih, a najstariji je bio iz 2000. godine“, kaže Sandra Vlašić.
Zašto je to tako? Zašto čuvamo elektroniku koju više ne koristimo? Sandra kaže da je kod nje glavni razlog bio taj što zna da se mobitel ne može baciti u običnu kantu za smeće. „S druge strane, kad idem u reciklažno, nikad se ne sjetim prekopati ladice i dodati mobitele. I eto me u statistici“.
Razlozi su različiti, ali prema istraživanju koje je proveo Hrvatski Telekom, 85 posto ispitanika koji zadržavaju stari mobitel kao glavne razloge navode sljedeće argumente: njih 66 posto čuva mobitel kao rezervu ili zamjenu, 65 posto ispitanika navelo je da čuva telefon jer ga želi proslijediti nekome u obitelji, a čak 23 posto sudionika u istraživanju kao razlog navodi strah da im se ne ukradu podaci. Isto istraživanje pokazalo je i da 13 posto ispitanika ne zna kako ni gdje ga zbrinuti, a šest posto ispitanika odgovorilo je da ih čuvaju jer im zbrinjavanje nije praktično.
S druge strane, iz istraživanja Hrvatskog Telekoma imamo zabrinjavajući podatak da gotovo svaki deseti građanin mobitele koje ne koristi baca u obično smeće. A dok 77 posto ispitanika kaže da redovito razvrstava otpad, 40 posto njih ne zbrinjava elektroničke uređaje i opremu.
Odvajanje nije isto što i recikliranje
Ekologinja Sandra Vlašić ističe da je potrebno biti svjestan kako razvrstavanje otpada ne znači isto što i recikliranje. „Odvajanje otpada koje mnogi zovu „recikliranje“ to zapravo nije, već je samo prvi korak prema mogućem recikliranju materijala koje u Hrvatskoj često izostaje jer nam tokovi otpada nisu zatvoreni ciklusi. S druge strane, recikliranje i nije pravo rješenje jer je energetski i procesno zahtjevno, pravo rješenje je izbjegavanje nastajanja otpada, ali to je jedna zasebna i složena tema“, kaže naša sugovornica.
Međutim, to nije slučaj s mobitelima jer se čak 80 posto sastava mobitela može i treba reciklirati, napomenula je.
Potrebno je raditi na osvještavanju građana
O problematici zbrinjavanja elektroničkog otpada u Hrvatskoj i Europskoj uniji razgovarali smo i s dr. Mirjanom Matešić, direktoricom Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj.
„U Hrvatskoj, odvojeno prikupljanje i recikliranje električnog i elektroničkog otpada definirano je posebnim pravilnikom te je u nadležnosti Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU). Budući da se naknada za gospodarenje EE (električnim i elektroničkim) otpadom naplaćuje prilikom stavljanja proizvoda na tržište, sustav ima sigurne prihode te funkcionira vrlo dobro. To se vidi iz statističkih podataka Europske unije gdje je Hrvatska u samom vrhu po prikupljenim i recikliranim količinama EE otpada te smo značajno iznad prosjeka EU, dok se od prikupljenih količina reciklira više od 90 posto“, ističe dr. Matešić.
„Ipak, stopa sakupljanja posljednjih godina pada usprkos tome što prodaja EE uređaja raste. Jedna od mogućnosti koje su tome razlog je pad specifične težine novih uređaja, a količina prikupljenog otpada se mjeri prema težini. No ono što je vidljivo jest da su stope odvojenog sakupljanja bile najviše u vrijeme kad je FZOEU aktivno promovirao i educirao građane o načinu odvojenog sakupljanja“, dodaje.
„Možemo zaključiti da je nepoznavanje sustava i načina kako odvojiti EE otpad, jedan od razloga zašto je trend u padu. Osim FZOEU, na prikupljanju EE otpada radi i privatni sektor koji stavlja na tržište EE uređaje. Njihova istraživanja pokazala su da mnogo uređaja koji više nisu u funkciji ostaju zaboravljeni u ladicama i ormarima. Potrebno je stoga osvještavati građane kako je važno ove uređaje vratiti u sustav kako bi se vrijedni materijali iz njih ponovo upotrijebili“, upozorava dr. Matešić.
Zabrinjavajući rast elektroničkog otpada
Jedna od tvrtki koje su se aktivno uključile u rješavanje problema adekvatnog zbrinjavanja elektroničkog otpada je i Hrvatski Telekom. „Treba istaknuti količina elektroničkog otpada ima godišnju stopu rasta od 3 do 5 posto, a samo 17,4 posto električnog otpada pravilno je zbrinuto, obrađeno i reciklirano. Mi kao kompanija koja je u izravnom doticaju s mobitelima i malom e-opremom htjeli smo dati svoj doprinos rješavanju problema zbrinjavanja elektroničkog otpada“, objasnio je Igor Vukasović, direktor korporativnih komunikacija Hrvatskog Telekoma.
„I zato smo kreirali 'Poziv koji ne propuštaš', platformu usmjerenu na zaštitu okoliša te savjesnije korištenje prirodnih resursa i upravljanje malom elektroničkom opremom. Pritom nam je cilj bio podići svijest o nužnosti odgovornog djelovanja i zaštite okoliša u segmentu koji je blisko povezan s našom industrijom te mobilizirali javnost da zbrine svoje mobitele i elektroničke opremu”, dodaje.
S obzirom da 40 posto ispitanika iz HT-ovog istraživanja promijeni mobitel unutar dvije godine, odnosno 68 posto unutar tri godine, a za proizvodnju jednog pametnog telefona treba 12.760 litara vode, računica je jednostavna. Kad za dvije godine Hrvati za nove modele zamijene 40 posto od 4,5 milijuna mobitela koji su u Hrvatskoj trenutno u “opticaju”, za to ćemo „potrošiti“ 23 milijarde litara vode. Istodobno, ponovnom upotrebom 100kg pametnih telefona, što je otprilike 900 uređaja, sprječava se emisija 361 kg CO2.
Odazovite se i vi
„S tom svrhom smo 19. travnja 2023. ciljano predstavili platformu „Poziv koji ne propuštaš“ jer se Dan planete Zemlje obilježava 22. travnja. Pritom se svatko može odazvati ovom „Pozivu“ te u svim T-Centrima diljem Hrvatske, u bilo kojem trenutku donijeti mobitele, smartfone, tablete, rutere sa SIM karticom, a mi ćemo osigurati da se svi prikupljeni mobiteli i oprema, u skladu s ekološkim standardima, odgovorno i propisno zbrinu i recikliraju od strane za to specijaliziranih kompanija“, objasnio je naš sugovornik.
Tijekom godine HT je s raznim aktivnostima skretao pozornost na važnost zbrinjavanja e-otpada pa je tako u zamjenu za prikupljene mobitele davao ulaznice za utakmice hrvatska nogometne lige te kotizacije za Zagreb Advent Run, a u suradnji s dizajnerom nakita Nenadom Soviljem nastala je posebno dizajnirana serija od 100 ogrlica-medaljona, izrađenih od dijelova starih mobitela i e-uređaja koji su „pričali“ komplementarnu priču prirode, tehnologije i održivosti te transformacije nečega staroga u nešto novo.
„U manje od devet mjeseci prošle godine prikupili smo više od 15.000 mobitela, više nego u tri godine, odnosno 2020., 2021. i 2022. godine zajedno. Pritom smo, do ovog razgovora, prikupili gotovo 30.000 uređaja mobitela čime je spriječena emisija oko 11 tona CO2. To smatramo velikim uspjehom i poticajem da nastavimo dalje s projektom "Poziv koji ne propuštaš" te smo si postavili još više ciljeve. Prvi je nadmašiti rezultate koje smo već ostvarili te dalje razvijati i proširivati ovu inicijativu kako bismo potaknuli što više ljudi na pravilno zbrinjavanje elektroničkog otpada“, zaključio je Vukasović.
Jedna od osoba koja se odazvala pozivu je i Sandra Vlašić s početka priče koja je i sama odnijela svoje stare telefone u T-Centar, također potaknuta inicijativom "Poziv koji ne propuštaš".
„Svi trebamo skupiti svoje mobitele i odnijeti ih na recikliranje u T-Centar. Ako ništa, onda zato što ćete trebati novi mobitel, a neće biti sirovina jer smo ih sve već iskoristili za stare mobitele“, poručila je.
Sadržaj je nastao u suradnji s partnerom Hrvatski Telekom u skladu s najvišim uredničkim standardima Net.hr-a.
