Hormoni su kemijski spojevi koji proizvode i luče u krv endokrine žlijezde, a djeluju kao glasnici koji putuju našim organizmom i tkivima te tijelu daju upute. Hormoni utječu na niz različitih procesa, uključujući rast i razvoj organizma, način na koji naše tijelo dobiva energiju iz hrane, spolne karakteristike, ali i raspoloženje.
Međutim, ako endokrine žlijezde ne rade dobro svoj posao, ako luče previše ili premalo hormona, dolazi do hormonske neravnoteže. I najmanja razlika u koncentraciji nekog hormona može prouzročiti čitav niz tegoba, kao što su dobitak ili gubitak tjelesne mase, slabost, poremećaj raspoloženja, promjene u krvnom tlaku, porast ili pad šećera u krvi, otpadanje kose i slično. Kombinacija takvih simptoma dovodi i do složenijih tegoba kao što je, na primjer, neplodnost.
Postoji niz uzroka za promjene hormonske ravnoteže. Neke od njih se događaju očekivano tijekom rasta i razvoja, a neke nastaju kao posljedica bolesti žlijezda koje luče hormone. U posljednje vrijeme sve se više govori o utjecaju kemikalija iz okoliša na cjelokupno zdravlje. One spojeve koji utječu na hormonsku ravnotežu nazivamo endokrini disruptori. Riječ je i o kemikalijama koje ometaju pravilan rad endokrinog sustava, a kojima smo izloženi na razne načine: možemo biti izloženi zrakom, hranom, vodom, proizvodima za njegu kože itd.
Na pitanja što su to endokrini disruptori, utječe li onečišćenje okoliša na hormonski status živog bića, ima li kakvog utjecaja na čovjeka, za X-Lab - expert research hub JGL-a - odgovorila je doc. dr. sc. Maja Baretić, specijalistica interne medicine sa subspecijalizacijom iz endokrinologije i dijabetologije iz Kliničkog bolničkog centra Zagreb.
ZAŠTO SE TAKO ČESTO GOVORI O HORMONIMA
Fascinacija hormonima i hormonskim promjenama ima uporište u činjenici da mala promjena u njihovoj prirodnoj ravnoteži može prouzročiti nevjerojatne posljedice na naš organizam. Koliko je utjecaj hormona jak, vidi se i kod uobičajenih fizioloških životnih promjene kao što su pubertet, trudnoća, andropauza i menopauza. Tada nam se čini da se organizam naglo potpuno promijenio.
Podrijetlo je same riječi hormon u grčkom izrazu koji označava pokret ili poticaj. To je upravo ono što hormoni rade: oni potiču niz različitih procesa u organizmu kao što su rast, razvoj, spolne karakteristike, metaboličko stanje, psihičke promjene te niz drugih događaja. Utječu na sve u našem organizmu.
Nevjerojatno je da tako male molekule koje se luče iz žlijezdi s unutarnjim izlučivanjem mogu i neznatnim otklonom od normale učiniti silnu štetu organizmu - zauvijek zaustaviti rast djeteta, onemogućiti roditeljstvo, dovesti do ekstremnog debljanja, u potpunosti promijeniti fizički izgled…
TKO TO IMITIRA HORMONE, TKO SU ENDOKRINI DISRUPTORI?
Imitatori hormona
Mnogo se zna o hormonima, no mnogo toga treba još otkriti. Civilizacijske tekovine i suvremen način života rezultiraju drugačijim okolišem od onog na koji je naučio praiskonski čovjek (Homo sapiens), pa danas pouzdano znamo da niz kemijskih spojeva iz okoliša može mijenjati hormonski status. Takve spojeve zovemo endokrinim disruptorima, “imitatorima” hormona.
Definicija Svjetske zdravstvene organizacije
Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, endokrini disruptori izvana su uneseni kemijski spojevi koji mijenjaju način na koji funkcionira endokrini sustav, čime dovode do štetnih učinaka na zdravlje organizma, njegova potomstva te time i na zdravlje određene populacije.
Kako djeluju endokrini disruptori?
Riječ je o raznolikim spojevima koji imaju različit učinak. Neki od njih djeluju kao imitatori hormona pa je, primjerice, moguće da se dogodi da se u muškarcima nađu tvari slične ženskim spolnim hormonima, što u konačnici dovodi do neplodnosti. Neki endokrini disruptori blokiraju sintezu hormona ili se vežu na mjesto gdje bi sam hormon trebao djelovati. Endokrini disruptori utječu i na masno tkivo pa dovode do debljanja, a neki od njih mogu utjecati na rad štitnjače.
KAKO ENDOKRINI DISRUPTORI DOLAZE U ORGANIZAM?
Endokrini disruptori većinom su male čestice koje se lako i brzo šire okolišem pa ih otkrivamo čak i u dijelovima svijeta čiju se prirodu smatra netaknutom.
Izloženi smo im na razne načine:
zrakom koji udišemo
hranom koju jedemo
vodom koju pijemo
primjenom nekih farmaceutskih pripravaka i kozmetičkih proizvoda za osobnu njegu kože
MIKROPLASTIKA I ENDOKRINI DISRUPTORI
Mikroplastiku činesitni komadići plastike manji od 5 mm koji zagađuju zrak, vodu i hranu koju jedemo. Ona se širi brzo, sveprisutna je u okolišu te s pravom izaziva veliku zabrinutost javnosti. Mikroplastika može na svoju površinu vezati endokrine disruptore ili je sama po svom sastavu endokrini disruptor. Jedan od njih je i bisfenol A (BPA), spoj koji se upotrebljava u proizvodnji plastike kako bi joj osigurao čvrstoću, a znamo da na organizam djeluje slično kao estrogen te ga smatramo endokrinim disruptorom.
Nedavno je u Italiji, unutar pomorskog okruga San Benedetto del Tronto, provedena studija koja je ispitivala mikroplastiku iz mora, odnosno prisutnost raznih onečišćivača na površini tih sitnih čestica plastike. Pronađeno je nekoliko endokrinih disruptora. Također, istraživanja potvrđuju da onečišćenje mora mikroplastikom dovodi do smanjenja populacije riba, prije svega zbog negativnog učinka koje mikroplastika ima na razmnožavanje.
Neka istraživanja pokazuju i da se na površini mikroplastike u vodi stvara mikrofilm na kojem dulje žive virusi. Poznato je da bolesnici koji pate od endokrinih poremećaja i bolesti metabolizma kao što su šećerna bolest i debljina, imaju lošiji ishod kod upala. Zanimljivo je da se obje navedene bolesti povezuju i s endokrinim disruptorima.
Za sada nije u potpunosti jasno kako mikroplastika utječe na ljudsko zdravlje, no studija provedena u Nizozemskoj pronašla je dokaze o mikroplastici u ljudskoj krvi. Drugi su je znanstvenici našli u mokraći, a treći u posteljici majke nakon poroda.
ZAŠTO NAS BRINU ENDOKRINI DISRUPTORI
Još uvijek ne znamo sa sigurnošću što su sve endokrini disruptori, gdje se sve nalaze i koliko su dugo tamo prisutni. Za sada su prepoznati samo neki od njih koji su trajno prisutni u okolišu, recimo pesticidi, a s nekima u kontakt dolazimo povremeno, kao primjerice s onima prisutnima u proizvodima široke potrošnje.
Ne znamo točno kada i kako počinju djelovati i imaju li isti učinak na svaki organizam.
Najveću štetu endokrini disruptori mogu napraviti neposredno nakon začeća i tijekom trudnoće. U tom periodu i jako male doze štetnih kemikalija mogu imati dalekosežne posljedice i stvoriti preduvjete za razvoj raznih poremećaja u odrasloj dobi.
Kod djece se izloženost endokrinim disruptorima povezuje sa smanjenim kvocijentom inteligencije, lošijim pamćenjem, pojavom poremećaja iz autističnog spektra ili poremećaja pozornosti s hiperaktivnošću.
Neka istraživanja govore u prilog tome da je i rana pojava dijabetesa tipa1, oblika šećerne bolesti koji se javlja kod mladih ljudi i neminovno se liječi inzulinom, mogla biti povezana s ranim kontaktom s endokrinim disruptorima.
POSTOJI LI “BOLJA” MIKROPLASTIKA?
Prema izvješću iz 2020. Endocrine Societyja, najveće međunarodne skupine znanstvenika i liječnika koji se bave endokrinologijom, biorazgradiva plastika, koja se promiče kao ekološkija od obične plastike, sadrži slične kemijske aditive kao i konvencionalna plastika te također ima učinak na endokrine poremećaje.
10 SAVJETA ZA ZDRAVIJI ŽIVOT: KAKO SMANJITI ŠTETNI UTJECAJ OKOLINE NA ORGANIZAM?
Nakon pandemije COVID-19 koja i dalje tinja, razbuktale gripe i niza drugih infekcija dišnih puteva pitamo se kako si pomoći. Što možemo učiniti za sebe da budemo u boljoj kondiciji, zdraviji, manje izloženi onečišćenjima okoliša?
Spavajte barem sedam sati dnevno.
Ne preskačite doručak.
Hidratizirajte se vodom, ne slatkim pićima. Pritom pripazite na ambalažu iz koje pijete: upotrebljavajte staklo ili proizvode na kojima je istaknuto da nemaju mikroplastike.
Šećite barem pola sata dnevno. Ništa strašno vam se neće dogoditi od malo kiše.
Svaki dan konzumirajte svježe voće, zeleno povrće i mlijeko.
Umjesto keksa grickajte orahe i bademe.
Ne zagrijavajte plastično posuđe u mikrovalnoj pećnici jer ono tako otpušta mikroplastiku u vašu hranu.
Smanjite uporabu plastike u svakodnevnom životu.
Čitajte deklaracije na proizvodima koje upotrebljavate.
Cijepite se, a u gužvama nosite masku.
Toksikolog analizira: Što je sve mikroplastika, kako utječe na nas i ima li je više zimi?
Što je mikroplastika, kakav utjecaj ima na zdravlje čovjeka i zašto je važno što više upotrebljavati proizvode bez mikroplastike, za X-Lab - expert research hub JGL-a - analizira Saša Đurašević, sveučilišni magistar toksikologije i voditelj Odjela za kemijsku dokumentaciju Službe za toksikologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, koji poručuje: “Trenutačno postoji prava znanstvena utrka u otkrivanju točnih doza mikroplastike koje počinju pokazivati vidljive učinke na zdravlje ljudi.”
Doktorica analizira: Evo kako smog utječe na djecu i što poduzeti
Jedna od vodećih otorinolaringologinja, izv. prof. dr. sc. Tamara Braut, pročelnica Katedre za otorinolaringologiju Medicinskog fakulteta u Rijeci, za X-Lab - expert research hub JGL-a - analizira najnovija saznanja o tome kako točno hladan zrak utječe na bebe te kakav utjecaj onečišćenje zraka ima na njihov pravilan rast i razvoj te što možemo učiniti kako bismo ih zaštitili.
____________________________________________________________________________
Aqua Maris, prvi sprejevi za nos dokazano bez mikroplastike!
Prilog je napravljen u skladu s najvišim profesionalnim standardima u produkciji RTL native tima i JGL-a, u suradnji s agencijom za premium sadržaj i tehnologiju 01 Content&Technology – C3 Croatia.
