Većina pedijatara složna je u tome da bebe smiju u šetnju već u prvim danima života, no u donošenju odluke o prvom izlasku iz kuće bitno je poduzeti određene mjere predostrožnosti. Dok ljeti to znači izbjegavanje boravka na otvorenome u razdobljima ekstremno visokih temperatura, u hladnim mjesecima je situacija obrnuta.
Posljednje eksperimentalno, in vitro istraživanje pokazalo je da pad temperature na sluznici nosa od 5˚C uzrokovan pothlađivanjem uslijed izlaganja niskoj vanjskoj temperaturi uništi gotovo 50% od milijuna staničnih tvorevina u nosu koje se bore protiv virusa i bakterija. Uz to, zbog veće potrošnje fosilnih goriva uz pomoć kojih se grijemo, koncentracije onečišćivača u zraku veće su nego inače, a dolazi i do temperaturne inverzije: tanak sloj atmosfere iznad površine postaje hladniji nego slojevi iznad, a onečišćivači ostaju zarobljeni na razini tla sve dok ne dođe do promjene vremena. Tu pojavu zovemo zimski smog.
Jedini imunitet kojim novorođenče raspolaže je onaj koji je naslijedilo od majke, a i on u sljedećim mjesecima nestaje i dječji organizam nakon šestog mjeseca života ostaje prepušten sam sebi i ovisi isključivo o vlastitim mogućnostima obrane. Upravo je zato potrebno pozornost posvetiti higijeni nosa jer on, kao i kod odraslih, obnaša funkciju prirodnog filtera te tako štiti tijelo od izlaganja mikroorganizmima i drugim česticama koje izazivaju iritaciju ili infekcije.
Jedna od vodećihotorinolaringologinja, izv. prof. dr. sc. Tamara Braut, pročelnica Katedre za otorinolaringologiju Medicinskog fakulteta u Rijeci, za X-Lab - expert research hub JGL-a - analizira najnovija saznanja o tome kako točno hladan zrak utječe na bebe te kakav utjecaj onečišćenje zraka ima na njihov pravilan rast i razvoj te što možemo učiniti kako bismo ih zaštitili.
SVJEŽ ZRAK I DJECA
Svježim zrakom protiv virusa
S obzirom na to da se virusi i bakterije učinkovitije šire u zatvorenim i slabo ventiliranim prostorima, potičem roditelje da s djecom što više vremena provode na otvorenome te da ih uče da se igraju vani umjesto u zatvorenome
Protektivni efekt farme
Brojne studije dokazuju da djeca koja borave na otvorenome, a pogotovo ona koja odrastaju u seoskim sredinama okružena životinjama rjeđe obolijevaju, otpornija su i manje sklona alergijama, što se objašnjava takozvanim “protektivnim efektom farme”
Skandinavski poučak
Skandinavci čak puštaju svoju djecu da spavaju na otvorenome dok oni, primjerice, piju kavu u kafiću. U vrtićima i školama potiču igru, hranjenje i održavanje svih drugih aktivnosti na otvorenome jer smatraju da na taj način djeci jačaju imunitet, potiču im apetit, a svjež zrak ima i pozitivne psihološke učinke.
MOJA #1 ČINJENICA
U stjecanju imuniteta kod djece presudan je Walderyerov limfatični prsten, a radi se zapravo o limfatičnom tkivu, odnosno mandulama ili tonzilama, koje predstavljaju prvu liniju obrane protiv mikroorganizama. U doticaju s antigenima iz okoline tonzile proizvode antitijela i tako grade imunitet. Unatoč tome što nas većina misli da imamo dvije ili tri tonzile, njih je zapravo šest, a najaktivnije su u prvim godinama života, kada se prvi put susrećemo s brojnim mikroorganizmima i česticama iz vanjskog svijeta. Kada se imunitet formira, a tonzile su odradile svoj posao, one počinju atrofirati, stoga nije čudno da su krajnici kod odraslih drastično manji nego kod djece.
(VRLO) KRATKA POVIJEST SMOGA
Početak Termin “smog” nastao je spajanjem engleskih riječi “smoke” (dim) i “fog” (magla), a prvi se put spominje 1952. godine, kada je u Londonu, zbog intenzivnog onečišćenja zraka koje se prezentiralo kao gusti sloj sumaglice, velik broj ljudi zadobio teške respiratorne simptome. Neki od njih i s fatalnim ishodom.
Bitka protiv smoga Taj tragični događaj potaknuo je Britance, a zatim i brojne druge zemlje s visokim stupnjem industrijalizacije i urbanizacije, da uvedu zakone o čistoći zraka koji ograničavaju industrijske pogone u izbacivanju prekomjerne količine onečišćivača u atmosferu.
Ključni problem Posebno su opasni nusproizvodi intenzivnog prometa i industrijskih postrojenja kao što su sumporov i dušični dioksid i ozon. Oni stvaraju izmaglicu koja je posebno vidljiva u velikim gradovima okruženima planinama za zimskih dana bez vjetra.
Važan fenomen Uzrok je tome inverzijski fenomen: sloj vrućeg zraka lebdi iznad hladnog, onečišćenoga i zbog razlike u gustoći hladnijem sloju onemogućava raspršivanje u atmosferu. Stoga se količina onečišćivača u sloju zraka uz tlo tijekom dana gomila, a smog postaje sve gušći i štetniji. Ako se tijekom noći ne probije inverzija, onečišćenje raste iz dana u dan.
ZAGAĐENI ZRAK I BEBE
Izloženost onečišćenom zraku može utjecati na razvoj alergijske senzibilizacije, iako još uvijek nema dokaza o jasnoj korelaciji između alergijskog rinitisa i onečišćenja.
Problematični ozon Istraživanja pokazuju da dugotrajno izlaganje ozonu može pojačati alergogenost određenih alergena, primjerice peluda breze. Također, kratkotrajna izloženost visokim koncentracijama može rezultirati otežanim disanjem, pogoršanim stanjem astme ili bronhitisa te povećanoj podložnosti infekcijama dišnih putova.
Dizelski ispušni plinovi Postoje studije koje dovode u izravnu vezu dizelske ispušne plinove s ranom senzibilizacijom na inhalatorne alergene i alergijskim rinitisom u djece. Onečišćen zrak dakako utječe i na brojna druga respiratorna oboljenja, pogotovo u imunološki nezrelog malog djeteta.
Produljenje sezone oprašivanja Globalno zatopljenje i promjena klime utjecali su i na produljenje sezone polinacije, što je jedan od uzroka porasta incidencije alergijskog rinitisa.
TRI RAZLOGA ZA ISPIRANJE NOSA BEBAMA
SPRJEČAVANJE UPALNE REAKCIJE Ispiranjem nosića izotoničnom otopinom morske vode po povratku iz onečišćenog i smogom opterećenog zraka uklanjamo mikroorganizme, iritanse i alergene, kao i nakupljeni sekret s nosne sluznice i sprječavamo pokretanje daljnje upalne reakcije.
VLAŽNOST SLUZNICE Toaleta nosne šupljine savjetuje se i u sklopu svakodnevnih preventivnih mjera, baš kao i pranje zubi za prevenciju karijesa. Bebama je idealno ispirati nos izotoničnom otopinom morske vode svako jutro i svaku večer kako bi se prevenirale nove i ublažile postojeće respiratorne infekcije te kako bi se osigurala vlažnost sluznice.
MUKOCILIJARNI TRANSPORT Ispiranje nosa potiče gibanje trepetljika koje se nalaze na stanicama u nosnoj sluznici, a koje su ključne za pravilno funkcioniranje mukocilijarnog transporta: trepetiljke se pomiču u smjeru ždrijela i sa sobom nose sluz sa zarobljenim stranim česticama, koja onda kihanjem, kašljanjem ili gutanjem izlazi iz organizma.
FACT CHECK: ONEČIŠĆENJE ZRAKA U DOMU
Vanjski zrak u urbanim sredinama nije jedini razlog zbog kojeg bismo trebali više pozornosti posvetiti toaleti nosa beba i male djece, ali i nas samih: prema WHO-u, “kućno onečišćenje” nastalo nepotpunim izgaranjem fosilnih goriva koja se upotrebljavaju za kuhanje i grijanje odgovorno je za 3.2 milijuna preuranjenih smrti godišnje.
Što je to?
Riječ je o specifičnom obliku onečišćenja zraka u zatvorenim prostorima, uzrokovanog primarno kuhanjem i grijanjem, ali i upotrebom svakodnevnih predmeta te trošenjem građevinskog materijala.
Zašto je to važno?
Policiklični aromatski ugljikovodici koje nalazimo u kućnom zraku mogu utjecati na imunološki sustav novorođenčeta, a neke studije dokazuju da visoko unutarnje onečišćenje već tijekom trudnoće može utjecati na produkciju stanica imunološkog sustava kod ploda.
Što se još može nalaziti u “kućnom zraku”?
Razni hlapljivi organski spojevi kao što su aldehidi, zatim mikrotoksini i bakterije, čestice koje dolaze iz novog namještaja, linoleuma, boja i lakova, sredstava za čišćenje, mikroplastika koja nastaje upotrebom plastičnih predmeta, grinje, spore plijesni i sl.
Koje su potencijalne posljedice?
Osim alergijskih reakcija, više koncentracije nekih od ovih supstanci mogu izazivati i iritaciju dišnih putova, razvoj kroničnih respiratornih oboljenja te povećati mogućnost oboljenja od respiratornih infekcija, ali i neke nespecifične simptome kao što su umor i poteškoće u koncentraciji.
Kako možemo smanjiti household pollution u vlastitom domu?
Dobra ventilacija i redovito provjetravanje ključno je u redukciji ekspozicije navedenim supstancama te smanjenju vlage i plijesni u stanu. Treba održavati higijenu doma i redovito usisavati. Također, redovitim ispiranjem nosa uklonit ćemo čestice koje su se tijekom dana nakupile u sluzi.
MOJ #1 SAVJET ZA UKLANJANJE GRINJA IZ PLIŠANIH IGRAČAKA
Od svih čestica izoliranih u kućnoj prašini grinje imaju najjača alergena svojstva. Hrane se našim odumrlim stanicama, zbog čega ih najviše ima u posteljini, platnenom i tapeciranom namještaju, tepisima, ali i plišanim igračkama. Roditeljima savjetujem da noću plišance stave u hladnjak ili zamrzivač na nekoliko sati jer grinje ne mogu preživjeti toliko niske temperature.
GOST STRUČNJAK
Saša Đurašević, dipl. ing., sveučilišni magistar toksikologije, voditelj Odjela za kemijsku dokumentaciju Službe za toksikologiju HZJZ-a
Ima li u zraku mikroplastike?
Stručnjaci Specijalne bolnice za plućne bolesti: Kako pravilno disati i kako disanje utječe na respiratorne infekcije?
Kako pravilno disati i zašto su vježbe disanja važne za naše zdravlje i zaštitu organizma od infekcija te kako poboljšati zdravlje pluća i vježbama disanja olakšati simptome dugog COVID-19, za X-Lab - expert research hub JGL-a - otkrivaju dr.sc. Snježana Benko Meštrović, voditeljica plućne rehabilitacije u Specijalnoj bolnici za plućne bolesti i Vanja Dolenec, dr. med., specijalistica pulmologije iz iste bolnice, koju su krajem prošle godine doktori proglasili bolnicom s najkvalitetnijim upravljanjem.
Vodeći zagrebački obiteljski doktori: Najdetaljniji specijal o zaštiti djece od respiratornih infekcija
Zašto RSV i streptokok izazivaju toliko problema kod djece ove sezone? Kakve se infekcije liječe kod kuće i na koji način? Kada se treba konzultirati s liječnikom, a kada je vrijeme da se potraži medicinska pomoć? Najnovija saznanja o liječenju respiratornih infekcija za X-Lab analiziraju vodeći stručnjaci iz područja obiteljske medicine, dr. med. Anda Tomaš i mr. sc. Drago Paušek, dr. med., iz zagrebačke Ustanove za zdravstvenu skrb Audio
Aqua Maris, prvi sprejevi za nos dokazano bez mikroplastike!
Prilog je napravljen u skladu s najvišim profesionalnim standardima u produkciji RTL native tima i JGL-a, u suradnji s agencijom za premium sadržaj i tehnologiju 01 Content&Technology – C3 Croatia.
