Kardio trening uključuje vježbe koje nam služe za poboljšanje kondicije i izdržljivosti te su najčešće dobre za opuštanje i održavanje zdrave tjelesne forme. Zato je važno znati kada se treba raditi kardio trening za najbolje rezultate.
Trener Edin Mehmedović, kineziolog koji iza sebe ima 20 godina iskustva kao osobni trener, za Net.hr otkriva što je zapravo kardio trening, što je dobar kardio trening te koje su opasnosti od lošeg treninga.
“Pod definicijom aerobnog treninga prvenstveno smatramo način kako dobivamo energiju u našim stanicama potrebnu za savladavanje nekog pokreta. Intenzitet se prožima od niskog ili laganijeg do visokog ili brzog izvođenja određenih zadataka. Najčešće je globalnog karaktera što podrazumijeva korištenje većeg broja zglobova i mišićnih grupa. Pod najvećim opterećenjem je kardiovaskularni sustav, a najčešće aktivnosti su hodanje, trčanje, vožnja bicikla, plivanje i aerobic programi”, objašnjava Edo u samom startu koja je zapravo definicija kardio treninga.
Kardio može biti i planinarenje
Početnici bi trebali raditi kardio trening 3 do 4 puta tjedno po pola sata do 40 minuta. Ono što je najvažnije je da odaberete vježbu koja vam najviše odgovara, a to može biti i aktivnost na dan kad nemate klasičnih treninga.
“Planinarenje je idealna tjelesna aktivnost aerobnog karaktera. U prirodi, na svježem zraku i bez gradske vreve najbolje se osjećam. Projekciju tjedne frekvencije aerobnih treninga treba raditi ovisno o cilju kojeg osoba ima, meni je sasvim dovoljno jedan ili dva jača aerobna treninga tjedno”, kaže Edo koji Homefit program vodi tri puta tjedno, ponedjeljkom, srijedom i petkom te zajedno sa stotinama ljudi odrađuje progresivni trening.
Uz pomoć pametnog Fitbita možemo programirati idući trening
A svoje otkucaje srca, disanje i ostale parametre prati preko svog Fitbit Sense 2 pametnog sata. “Za programiranje aerobnog treninga od krucijalne važnosti nam je imati monitor srčane frekvencije. Zato je meni moj Fitbit sat uvijek na ruci kako bih točno znao u kojoj sam aerobnoj zoni”, kaže Edo.
Objašnjava i što to znači: “Prema zonama određujemo intenzitet treninga, jer ovisno o vremenu provedenom u određenoj zoni možemo programirati efekte treninga i planirati razvoj aerobne izdržljivosti ili neke druge sposobnosti. Fitbit aplikacija ima svoj algoritam koji prema dobivenim rezultatima može programirati sljedeći trening ili vrijeme oporavka”, objašnjava.
Od previše kardio treninga možete – dobiti kilograme!
Kardio treninzi mogu dovesti do iznimno snažne gladi, jer naše tijelo traži da nadomjestimo sve izgubljene kalorije, pa čak i koju više. A ako se naše tijelo susreće s prevelikim količinama kardio vježbi, moguće je da će doći do premorenosti, što ustvari može dovesti i do dobitka kilograma, ali velikih rizika, kaže Edo, nema.
“U biti nekog velikog rizika za kardiovaskularni sustav i nema, eventualno krivo programiranje neće prouzročiti željene efekte, jedino treba biti oprezan kod izvođenja određenih motoričkih kretanja i zadataka kako ne bi došlo do povrede”, objašnjava naposljetku.
Sadržaj nastao u suradnji s partnerom Fitbitom!
