Milan Popović je uputio pritužbu premijeru Zoranu Milanoviću, ministrici socijalne skrbi Milanki Opačić, pravobraniteljici za ravnopravnost spolova Višnji Ljubičić te nekolicini saborskih odbora jer smatra kako je njihov sin medijski izložen kao "javno dobro".
Severina mu nije ostala dužna pa je preko svog menadžera Tomice Petrovića poručila da Milan jedno priča, a drugo govori. To se posebno odnosi na njegove izjave u srpskim medijima da "ne zna kako će djetetu objasniti mamin pornić".
Pravobraniteljica rekla svoje
Dnevnik.hr za mišljenje je upitao i pravobraniteljicu za djecu Ivanu Milas Klarić, a evo što je rekla.
''Napominjemo da je ovaj odgovor načelne naravi i da se odnosi na sve situacije u kojima roditelji objavljuju fotografije svoje djece na društvenim mrežama, neovisno o tome jesu li oni osobe poznate u javnosti.
Premda uvijek postoji rizik da bi netko nedobronamjeran mogao preuzeti fotografije djece koje je roditelj sam objavio na Facebooku i zlorabiti ih, sama objava fotografije djeteta, ukoliko su oba roditelja s njome suglasna i ukoliko se dijete time ne izlaže poruzi te nije prikazano na drugi neprimjereni način kojim bi mu se naštetilo, nije nužno i povreda djetetovih prava. Ali ona u određenim okolnostima može biti ugrožavajuća za dijete i izložiti ga potencijalnoj opasnosti te roditelji o tome moraju voditi računa. Propisi ne zabranjuju roditeljima da sami objavljuju fotografije vlastite djece, ali navode da su roditelji dužni štititi najbolji interes djeteta u svim aspektima.
Nažalost, mnogi roditelji svakodnevno putem društvenih mreža dijele obilje podataka o sebi i djeci s vrlo širokim krugom nepoznatih ljudi što upućuje na nepoznavanje ili zanemarivanje zaštite privatnosti i zaštite prava djece općenito.
?taken-by=severina
Za zaštitu dobrobiti djece vrlo je važno da se roditelji ponašaju odgovorno i da u svakoj situaciji, pa tako i prilikom komuniciranja putem medija i društvenih mreža, štite najbolji interes djeteta. Općenito preporučujemo roditeljima da zaštite djecu od nepotrebnog izlaganja u različitim medijima i da vode računa o mogućim neželjenim posljedicama. Ne samo zato što bi ih netko eventualno mogao zloupotrijebiti, već i zato što su oni koji se skrbe o djetetu dužni omogućiti i poštovati pravo djeteta na privatnost. Odluka o tome ipak je na njima, sve dok svojim ukupnim ponašanjem pokazuju da se dobro skrbe o djetetu i štite njegove interese.
Zabrinjava i to što neki tiskani i elektronički mediji smatraju da mogu prenositi takve sadržaje s društvenih mreža, smatrajući da su roditelji s time suglasni. Takvo prenošenje podataka o djetetu u medijima, bez suglasnosti roditelja, povreda je Konvencije o pravima djeteta, a i povreda Zakona o zaštiti osobnih podataka. Takvoj povredi prava na privatnost u medijima često su izložena djeca osoba poznatih u javnosti, ali i druga djeca, o kojoj mediji otkrivaju podatke o zdravstvenom stanju, karakteru, obiteljskim prilikama, intimnom životu i slično. Vijesti objavljene na internetu dostupne vrlo širokom krugu korisnika i ostaju vidljive još godinama, zajedno s često vrlo neugodnim komentarima anonimnih čitatelja, a time šteta koja je nanesena djeci neprimjerenom objavom postaje još veća".
?taken-by=severina
Dnevnik.hr/Hot.hr
