Svijet je jučer šokirala vijest o samoubojstvu slavnog chefa Anthonyja Bourdaina. Pronađen je mrtav u hotelskoj sobi u Strasbourgu, a otad ne prestaju stizati reakcije njegovih kolega i javnosti koja je s guštom pratila njegov rad i životni poziv kojim je inspirirao mnoge.
Uspješni hrvatski chef Mate Janković prisjetio se upoznavanja i druženja s Bourdainom u podužem Facebook statusu. Upoznali su se, kaže, početkom 2000-ih, kad je prvi put pročitao Kitchen Confidential. Svidio mu se njegov stil izražavanja, a upoznao ga je na Bermudama gdje je kao gost kuhat bio domaćin večere u restoranu u kojem je Janković Tad radio.
Ispričao je kako ga je doživio i što najviše pamti. Njegovu objavu prenosimo u cijelosti.
'Jučer telefon nije prestajao zvoniti, a u inbox su stizale poruke o smrti Anthony Bourdaina. Ostao sam šokiran i trebalo mi je vremena da prožvačem tu informaciju. Šok je bio jos veći kada sam saznao da je riječ o samoubojstvu.
Priča o kaosu i demonima
Zapravo priča Bourdaina i mene počinje početkom 2000-ih kada sam prvi puta pročitao Kitchen Confidential. Njegov stil izražavanja bio mi je vrlo blizak, a bitter sweet opis kulinarskog svijeta nešto što smo svi u barem jednom obliku prošli. Zapravo, to je priša o kaosu, o demonima jednog čovjeka koji je odlučio postati kuhar.
Priča zapravo ima happy end, ili sam to do danas mislio. Bourdaina sam prvi puta upoznao na Bermudama gdje je kao gost kuhar bio domaćin večere u restoranu u kojem sam radio. Njegov No Reservation je već bio show o kojem se pričalo, ali je to daleko bilo od popularnosti koja je došla u sljedećim sezonama. Visok, tanak, nasmiješen, elokventan i šarmantno vulgaran.
Na prezentaciji večere u sali u kojoj su sjedili uvaženi gosti izašao je prvi puta "jedan od nas" i bez ustručavanja počeo pričati klasicnim kuharskim vokabularom ne libeći se koristiti psovke. Zapravo bio sam sretan jer prisustvujem trenutku u kojem netko ruši sva pravila restoranske komunikacije. Nikada mi u životu psovke nisu zvučale tako dobro i ispravno. U sali su sa odobravanjem prihvatili taj ležerni pristup te ga nagradili velikim pljeskom.
Opušten i bez ograda
Čovjek je kao gost sjeo za stol, ali već nakon trećeg slijeda ustao se, uzeo svoju cugu i otišao u kuhinju, više se u salu nije vraćao. Večer je završila sa tezim pijanstvom u komori frižideru u kojoj je 10 kuhara pilo pive do zore. On je otišao a ja sam pozornije počeo pratiti njegov show i ne jednom si rekao kako bi ga bilo super voditi po Hrvatskoj.
Prošlo je 7 godina i život je odradio svoje. Ne znam kako, ne znam zaŠto ni kojim Čudim silama došli su do mene i zamolili me da surađujem sa njima. Mislim da mi je to bio jedan od najsretnijih dana u životu. Kontaktirao sam kolege za koje sam znao da će odraditi fenomenalan posao promocije. Negova produkcija mi je zadala radijus kretanja a ja sam unutar njega odabrao što smatram najboljim. 9 dana smo putovali i snimali. Al to zapravo nije bio posao, ja sam proveo to vrijeme kao u snu. Atmosfera je bila savršena. On opušten, duhovit i spreman na avanturu na koju smo ga vodili. Pilo se puno, možda previše i zapravo niti jedna sekvenca nije odrađena u posve normalnom stanju.
Razgovori koje smo znali voditi nekada su bili duboko intimni. Priča o ovisnosti, o obitelji, o razorenom pa opet složenom zivotu. Jednu vecer smo sjedili na terasi Boskinca gdje mi je ispričao u kojem trenutku je odlučio da će se skinuti sa heroina. Ta će mi priča biti zauvijek urezana u mozak. Pored mene je sjedio čovjek koji je pobijedio ovisnost, složio si život, napravio korak i napisao knjigu o lijepim, ali i ružnim trenucima svog života.
Ispijajući Cabernet Merot Boskinca u toploj jesenskoj noći slušajući tu priču, ja sam sjedio pored čovjeka koji je pobijedio svoje demone. Sa zanosom mi je pričao o ulozi oca djeteta koje je tek dobio i muža jednoj predivnoj ženi.
Al danas sam shvatio da ti jebeni demoni nikad ne odu, uvijek su sa tobom i čekaju samo trenutak slabosti da ti otmu sve. Kroz tu priču svatko moze naći sebe, i ja tu vidim dio sebe. Žao mi je što ga nikad više nisam vidio, potajno sam se nadao da ćemo još jednom sjediti na nekoj terasi i pričati o životu. Otišao je velik covjek, jer samo se velik covjek moze vratiti iz pakla i napraviti ovo što je on napravio. Ne znam što se desilo sa njime ali nešto se prelomilo i život je stao tako kao je stao. Chef, gdje god da jesi, pojedi jednu kamenicu i za mene', napisao je Janković.
