Eurosong je danas prije svega veliki biznis, vidljivo je to nakon nekoliko desetljeća ovog popularnog natjecanja. Nakon švedske pobjede, iduće godine slavi se 50 godina otkako je ABBA pobijedila na takmičenju.
Izdvajanje enormnih iznosa za Eurosong
Gradske vlasti Torina su prošle godine direktno iz budžeta dale 14 milijuna eura za organizaciju Eurosonga, talijanska vlada je dala nešto više od milijun i pol, ukupni iznos sa sponzorima je išao i do 100 milijuna, nakon čega su se Talijani hvalili da su zaradili sedam puta više.
U Azerbajdžanu su 2012. za Eurosong dali 60 milijuna eura i još 100 milijuna eura za gradnju spektakularne arene u kojoj je Eurosong održan, a lokalne vlasti Malmöa za Eurosong 2013. su potrošile 20 milijuna eura pa su tri godine kasnije iz Stockholma utrostručili cijenu. Lokalne vlasti u Liverpoolu su potrošile na ovogodišnji Eurosong 11,39 milijuna eura, ali ukupni troškovi su mnogo viši pa je jedan dio isfinancirao i BBC.
Hrvatska nema financijska sredstva
Bez minimalno 100 milijuna eura ni jedan grad u Hrvatskoj si danas ne bi mogao priuštiti organizaciju Eurosonga.
Eurosong je uvijek imao značajnu političku dimenziju pa je tako švedska pobjeda očekivana. Šveđani sljedeće godine slave 50 godina otkako je ABBA pobijedila na Eurosongu i postala njihov kulturni brand, kojeg država cijeni i čuva.
Izvođači koji na Eurosongu imaju dobar menadžment mogu profitirati nastupom na takvoj sceni, iako u finalu nisu ušli ni u prvih deset, kao što se dogodilo njemačkom bendu Lord Of The Lost. Oni su do kraja godine na turneji od Engleske do Brazila i već su rasprodali četiri koncerta u velikim njemačkim gradovima.