Unatoč CD-ima i digitalnoj glazbi, mjesna tvrtka GZ Media zadržala je stare strojeve što im se sada financijski vraća jer tiskaju milijune ploča za kupce diljem svijeta.
Kolekcionari i glazbeni hipsteri potaknuli su povratak vinila na Zapadu i u Japanu tvrdeći da taj format nudi topliji zvuk i veću estetiku.
"Prošle smo godine otisnuli 14 milijuna ploča, najviše na svijetu", kaže Michal Nemec, marketinški direktor kompanije GZ Media, smještene u selu Lodenicama pokraj Praga.
"Unatoč eksploziji CD-ova devedesetih godina netko je odlučio zadržati strojeve za proizvodnju vinila i ostavio ih u skladištu. Odlična odluka", govori Nemec, objašnjavajući kako je došlo do toga da se ploče Rolling Stonesa, Queena, U2, Michaela Jacksona ili Madonne danas kamionima otpremaju iz tog sela.
Diskografska kuća GZ Media osnovana je 1951. godine. Većina opreme koju danas posjeduje potječe iz šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća.
Najveće tržište prodaje vinila je američko, gdje ima šest posto udjela na glazbenom tržištu. Lani u SAD-u prodano 9,2 milijuna ploča, što je najbolje od 1991. godine. "Vinil se vraća", tvrdi Nemec.
S gustom mrežom cijevi ispod stropa, bučna proizvodna hala GZ Medije podsjeća na podmornicu. A vruće je kao u paklu.
U redovnim intervalima radnici hidraulične preše pune vinilim "kolačekima" (kolačićima), koji se proizvode od polikarbonata. "Kolačeku" treba nekoliko sekundi da se pretvori u ploču.
"Zadnje četiri godine naša proizvodnja vinila raste po stopi od 25 do 30 posto godišnje i ne očekujemo da će se to promijeniti u najmanje dvije iduće godine", kaže Nemec.
Iako ne želi govoriti o zaradi, Nemec je kazao da je dosad najunosniji ugovor bio 'deluxe' zbirka reizdanja tridesetak albuma Stonesa koje je naručio njihov fan klub.
"Naši klijenti nisu samo nostalgičari, mnogo je mladih ljudi koji žele slušati ploče, koji žele biti kontrakultura", kaže Nemec i dodaje: "CD nije izbrisao vinil, kao što e-knjige nisu izbrisale papirnate knjige".
Tvrdi da je to zato jer ta dva formata sadrže različite frekvencije koje ljudsko uho može detektirati. "Vinil je pogodniji za umjerenu frekvenciju iz spektra, topliju i ugodniju za slušanje".
Hina/AFP
