Bojan Mušćet, jedan od najcjenjenijih glazbenih kritičara na ovim prostorima, svojim je oštrim perom i dubokim poznavanjem glazbene scene oblikovao mnoga razmišljanja o popularnoj kulturi. Kroz desetljeća svoje karijere, Mušćet je pratio i analizirao uspone i padove mnogih glazbenih sastava, a ovaj put kontaktirali smo ga kako bi nam, nakon smrti frontmana Bore Čorbe, prokomentirao utjecaj jednog od najvećih bendova na ovim prostorima - Riblje čorbe. U razgovoru se osvrnuo na ključne momente u karijeri benda, ali i na širi društveni i kulturni kontekst koji je oblikovao njihovu glazbu i poruku.
Kako je izgledao glazbeni razvoj Riblje čorbe?
Bora je počeo u nekim manjim bendovima iz Čačka i Beograda, bili su popularni kao flower power bendovi. Ubrzo se našao s Đorđem Balaševićem, međutim, jedan bend za dvojicu velikana proze bi bio premalen tako da je Balašević sam nastavio, a Đorđević se 1978. priključio bendu SOS. Grupa je naknadno promijenila ime u Riblja čorba s obzirom na to da je Đorđeviću više ležao rokerski stil nego balade. Bend je krenuo vrlo snažno singlom 'Lutka s naslovne strane' i odličnim albumom 'Kost u grlu', vjerojatno jedan od najboljih prvijenaca na ovim prostorima u tom razdoblju.
A njihov uspon?
Riblja čorba se pokazala kao dosta sretna kombinacija jednog hard rocka, boogie rocka s tekstovima koji su tako dobro napravljeni da nose glazbu koja nije bila nešto inovativna. No, tekstovi Bore Đorđevića su napravili to da Riblja čorba instantno postane rock veličina do razine jako etabliranog benda Bijelo dugme. U jednom trenutku su oni bili al pari što se tiče popularnosti krajem 70-ih i početkom 80-ih godina.
Bora Čorba
Kako je Riblja čorba utjecala na druge umjetnike?
Oni su pokazali da rock može biti jako komercijalno isplativ pa je bilo nekakvih epigona, postojali su bendovi koji su se naslanjali na takav izraz, recimo Kerber ili Galija, ali više su srpski izvođači slijedili njihov put. Kod nas je tu već postojao Parni valjak koji zapravo nema veze s Ribljom Čorbom, ali su sličnim pristupom skupljali poklonike. Parni valjak je recimo imao hit 'Prevela me majka žednog preko vode', ali nije bio toliko uspješan sve do albuma 'Gradske priče'.
Koji album smatrate njihovim najznačajnijim radom?
Prva tri albuma su bila jedan bolji od drugog i tu su se snažno etablirali. Osim Bore Đorđevića kao glavnog autora, Riblja čorba je pripustila još skladateljske zamisli Momčila Bajagića pa je to pridonijelo dodatno popularnosti i kvaliteti benda. Najutjecajniji album sasvim sigurno je treći album 'Mrtva priroda', iako su i prvi i drugi album bili odlični, pjesme na trećem su toliko dobro napravljene da je to album koji je generacijama koje su odrastale u to doba sasvim sigurno bio, rekao bih, obavezno štivo. Nije bilo mlade osobe koja napamet ne zna taj album. Kasnije je Čorba objavila još live albuma - 'U ime naroda' , i tri korektna studijska albuma - 'Buvlja pijaca', 'Istina' i 'Večeras vas zabavljaju muzičari koji piju'. Do sredine 80-ih je Riblja čorba bila relevantna, imala je dobre pjesme, bila je konkurentna na tržištu unatoč naletu novog vala. Nakon 1986. i albuma 'Osmi nervni slom', mislim da je i taj autorski genij Bore Đorđevića bio transformiran prema političkim stavovima u mnogo većoj mjeri nego prema autorstvu običnih pjesama.
Kako vidite budućnost Riblje čorbe?
Nikako. Činjenica je da danas Đorđevića pamtimo kao četničkog apologeta više nego kao snažnu autorsku ličnost. Kada pričamo o glazbenom kontekstu, on je zaista jedan od najvećih autora tekstova s područja bivše Jugoslavije.
POGLEDAJTE VIDEO : Sjene prošlosti gledajte na RTL-u od 20:15 sati
