Kada je s prikazivanjem krenula prva sezona dokumentarne serije „Mreža krijumčara“ („The Trade“) nagrađivanog redatelja Matthewa Heinemana, zapadni svijet je ostao šokiran neposrednim uvidom u surovi svijet meksičkih narkokartela i proizvodnje i šverca ilegalnih droga. U drugoj sezoni ove hvaljene dokumentarne serije, koja je dostupna na PLAY Premiumu, u fokusu su krijumčari druge vrste – krijumčari ljudima. Neki će možda reći da ova priča o imigrantima i nije baš nova vijest, ali zbog Heinemanovog iznimnog dokumentarističkog pristupa, svakako je vrijedi pogledati.
„Mislim da mi je prioritet sa snimanjem ove serije, kao i sve ostalo što sam do sada radio, uzeti temu za koju ljudi misle da je razumiju, temu koja je već dugo na naslovnicama, i obraditi tako da je stavim u kontekst čovjeka, da pokušam toj temi dati ljudsko lice“, izjavio je u intervjuu za New York Times.
Potresne scene prelaska granice
Potresne scene druge sezone dokumentarca „Mreža krijumčara“ snimane su prilikom neuspjelih pokušaja ilegalnih prelazaka granice, u skloništima, na migrantskim rutama putem kojih ljudi iz zemalja Srednje Amerike pokušavaju ući u Sjedinjene Američke Države. U zemljama poput Gvatemale i Hondurasa ulični ratovi bandi i narkokartela, loša gospodarska situacija i nezaposlenost, nasilje i bijeda učinili su ove krajeve nemogućima za siguran i miran život. Zbog borbe za teritorij, na meti bandi nisu samo suparnici nego i obični ljudi, žene i djeca čiji je jedini grijeh to što žive u krivom dijelu grada. Jedina nada za većinu običnih ljudi je bijeg i ostvarenje američkog sna – daleko od vlastite domovine. Snimateljska ekipa „Mreže krijumčara“ donosi strahovite prizore uličnog nasilja i smrti od kojih žitelji ovih krajeva samo žele pobjeći kako bi preživjeli.
U pokušaju ostvarenja američkog sna, koji u njihovom slučaju znači – osigurati kakvu takvu budućnost za sebe i svoju djecu, mnogi se odlučuju na riskantan potez. Prodaju sve što imaju kako bi skupili dovoljno novca i platili krijumčarima da ih ilegalno uvedu u Sjedinjene Američke Države. No, vizija američkog sna za mnoge od njih se vrlo brzo raspline, i to na vrlo okrutan način. Krijumčarima su ljudi samo roba i oni se prema njima tako ponašaju. Mnoge od njih prilikom ilegalnog prelaska uhvate specijalni agenti za imigracije (agencija ICE) koja djeluje unutar američkog Ministarstva domovinske sigurnosti, a dobar dio njih koji uspiju prijeći, završit će kao plijen u trgovini seksualnim robljem.
„Ništa nije rađeno po scenariju, ništa nije rađeno prema unaprijed napravljenom planu“, izjavio je Matthew Heineman za New York Times. Možemo reći da je ovakav pristup u snimanju dokumentarnih filmova Heinemana doveo u sam vrh žanra. Njegova je kamera uvijek tamo, u samom središtu zbivanja, bez obzira na to radi li se o uličnim ratovima bandi, sukobima s opakim članovima narkokartela, ratnim strahotama u Siriji ili krijumčarima ljudima. Vještim kombiniranjem surovih scena nasilja i potresnih, dirljivih priča žrtava toga nasilja, Heineman svojim dokumentarcima uspijeva snimati na lokacijama do kojih baš i nije jednostavno stići i pred kameru dovesti ljude do kojih nije lako doći. Prije „Mreže krijumčara“, Heineman je snimio nekoliko zapaženih i nagrađivanih dokumentarnih filmova o stahotama o kojima se mnogo nagađa, ali malo toga zaista zna.
Zemlja kartela
Za potrebe dokumentarnog filma „Zemlja kartela“ („Cartel Land“) Heineman se priključio jednoj od naoružanih skupina civila koja se bori protiv meksičkih kartela. Na području uz samu granicu s SAD-om vladaju karteli, korumpirane meksičke vlasti ne poduzimaju ništa kako bi zaštitili svoje građane. Stoga su se stanovnici sami organizirali, naoružali i krenuli u rat s kartelima. Heinemanova ekipa s terena prenosi nevjerojatna svjedočanstva ljudi koji su odlučili pravdu uzeti u svoje ruke.
Ovaj izvrsni dokumentarac osvojio je brojne nagrade i priznanja, dobio je tri nagrade Emmy , proglašen je najboljim dokumentarnim filmom na Sundance festivalu i nominiran je za nagradu Oscar u kategoriji najboljeg filma. U dokumentarnom filmu „Grad duhova“ („City of Ghosts“) iz 2017. godine Heineman je pratio ekipu sirijskih novinara i aktivista koji su gradu Raqqa, centru ISIL-ovog kalifata, riskirali živote i preživjeli gotovo nezamislive ratne strahote kako bi putem interneta i društvenih mreža izvještavali svijet o stravičnim zločinima i djelovanju ISIL-a. I ovdje je riječ o običnim ljudima, ljudima bez vojne obuke, koji su se pokušali oduprijeti nezamislivom teroru Islamske države nad civilima.
I u drugoj sezoni serije „Mreža krijumčara“ Heineman stavlja naglasak na osobne priče i teške sudbine običnih ljudi, čiji su životi kolateralne žrtve kriminala i politike. U svijetu u kojem živimo, vijesti o stradalima više nas se gotovo i ne dotiču, osim ako je riječ o nečemu što nam je dobro poznato i blisko. Upravo je zato serija „Mreža krijumčara“ dobra prilika za podsjetiti se da i na drugim krajevima globusa žive i stradavaju obični ljudi, ljudi kao i mi, s kojima se, ako samo pogledamo stvari iz malo drugačije perspektive, vrlo lako možemo poistovjetiti. I provjeriti koliko smo i sami još uvijek humani.
Prvu i drugu sezonu fantastične dokumentarne serije „Mreža krijumčara“ možete pogledati na PLAY Premiumu, dodatnom programskom paketu RTL Playa.
