U razdoblju od 7 tjedana, ispitanici su sudjelovali u nizu međusobnih pregovora, a zadatak im je bio ocijeniti jesu li osobe s kojoma su razgovarali nepristojne. Šanse da budu i sami proglašeni zločestima bivale su time veće, ukoliko su prve pregovarače ispitanici ocijenili takvima.
"To sugerira kako se ponašanje prve osobe prenijelo na ostale", kaže autor studije, Trevor Foulk, doktorant na fakultetu za menagment Sveučilišta u Floridi.
Donekle ima smisla da ćete nakon nepoštene razmijene biti razdražljivi, pa sve to "iskaliti" na slijedeću osobu na koju naiđete. Međutim, znanstvenici tvrde kako tu ima još nešto.
Ispitanici su imali još jedan zadatak. Promatrali su neutralnu i negativnu situaciju, nakon koje su zamoljeni da pročitaju listu riječi. Osobe koje su svjedočile situaciji u kojoj je bilo nepristojnosti brže su pronalazile riječi negativnog značenja, čitali ih glasnije i naglašenije izgovarali.
U osnovi, kada ste izloženi bezobraštini, vaš je mozak usmjeren na pronalaženje drugih primjera bezobrazluka.
"A to može dovesti do pogrešnih interpretacija. Ukoliko vam kolega kaže kako izgledate doista lijepo, a taj ste se dan već susreli sa nekolicinom bezobraznika, velika je mogućnost da ćete kompliment shvatiti kao ciničnu primjedbu na to kakvi dolazite na posao", kaže Foulk.
Lijek za nepristojnost Foulk još nije pronašao, nitko ne zna kako nastaje bezobraština, ali sada barem znamo da se zločestoća širi poput virusa. Stoga, drugi puta kada naletite na kakvu "zlicu", nemojte se izlagati zarazi pa se uzrujati. Shvatite, i tog je jadnika ili jadnicu netko zarazio zločestoćom.
