Tim je stvorio kvantnu verziju standardnog računalnog koda unutar silikonskog čipa. Otkriće pokazuje da je moguće konstruirati realistična i pouzdana kvantna računala.
Kvantna računala potencijalno bi mogla rješavati probleme puno brže od ijednog računala koje postoji danas, s obzirom da kombiniraju pravila o informatici s fenomenima kvantne mehanike koje ne zamjećujemo u svakodnevnom životu. Konkretno, princip superpozicije, koji je popularizirao eksperiment sa Schrödingerovom mačkom, koja je istovremeno živa i mrtva, te kvantnog ispreplitanja.
Specifičan test koji je proveden u Australiji koristio je ispreplitanje za izvođenje koda. Isprepletene su čestice stvorene zajedno na specifičan način tako da su njihove značajke, poput energije i kretanja, međusobno spojene. Ako je promjenjena značajka jedne čestica, naprimjer tijekom mjerenja, ista će se promijeniti i na drugoj. Promjene su trenutačne čak i ako se čestice nalaze na suprotnim stranama svemira, pa znanstvenici misle da bi se moglo raditi o narušavanju posebne relativnosti, koja diktira da informacija ne može putovati brže od svjetlosti. Nedavno se uspjelo demonstrirati da je ispreplitanje pravi fenomen.
Kubit
Korištenje kvantnih ponašanja dodaje više mogućnosti računanju. "Ovo je, na neki način, razlog zašto kvantna računala mogu biti toliko puno jača od običnih", izjavila je Stephanie Simmons, koautorica istraživanja. "S istim brojem bitova, ona nam omogućavaju napisati računalni kod koji sadrži daleko više riječi, pa možemo koristiti te dodatne riječi za vođenje različitog algoritma koji dolazi do rezultata nakon manjeg broja izvršenih radnji."
Eksperiment se sastojao u stvaranju isprepletenog stanja između jezgre atoma fosfora i jednog elektrona u silicijskom čipu. Fosfor i elektron formiraju kubit, kvantni ekvivalent informatičkog bita, a eksperiment je pokazao da ih se može lako kontrolirati i koristiti za operacije. Dok konvencionalni bit ima samo dva moguća stanja - 0 i 1, kubiti ih imaju puno više zahvaljujući kvantnoj mehanici, zbog čega se očekuje da će takva računala biti znatno jača od onih kakva imamo danas.
"Sada smo pokazali bez ikakve sumnje da možemo napisati kod unutar uređaja koji podsjeća na silicijski mikročip kakve imate u svome laptopu ili mobitelu", rekao je profesor Andrea Morello, vođa tima. "Ovo je pravi trijumf elektroničkog inženjeringa."
IFLScience/Danas.hr
