Radi se o ubrizgavanju velikih količina aerosola u više slojeve atmosfere. Malene čestice sumporovih spojeva, kakve nastaju prilikom erupcija vulkana, reflektiraju sunčevu svjetlost nazad u svemir i u stanju su smanjiti temperature na površini Zemlje.
Naime, kad je Mount Pinatubo eruptirao 1991. godine, prosječna se temperatura na svijetu osjetno smanjila, no jedno kraće razdoblje. Da bi se postigao cilj, odnosno da bi se spriječilo očekivano globalno povećanje temperature za 4°C, potrebno je godinama u stratosferu ispuštati ogromne količine aerosola – godišnje bi se ubrizgalo pet puta više tog spoja nego što ga je 1991. izbacio spomenuti vulkan.
Suša
"Kad smo izradili model koji je pokazao što bi se dogodilo kad bi aerosol bio upumpan u atmosferu oko ekvatora, otkrili smo novi utjecaj geoinženjeringa na tropsku klimu", izjavio je doktor Angus Ferraro sa sveučilišta Exeter. Aerosol bi, pojašnjava, osim pozitivnih efekata, ujedno i apsorbirao toplinu s površine Zemlje.
"Prvi put smo dokazali da bi zagrijavanje stratosfere činilo nižu troposferu stabilnijom, slabilo strujanja prema gore i smanjilo količinu kiše na površini", kazao je.
To bi dovelo do velikih suša u Africi, Južnoj Americi i Aziji, koje bi bile devastirane sušama. Rizik je, vjeruju znanstvenici Sveučilišta Reading, ogroman.
"Smanjenje oborina za 30 posto u Indoneziji bi, primjerice, brzo isušilo tlo, tako da bi i godine s najviše padalina nakon ovog čovjekovog zahvata u stvarnosti izgledale kao godine suše", navodi Andrew Charlton-Perez s tog sveučilišta.
