Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

SNAŽNA PORUKA ANTIVAKSERIMA

UGLEDNI SPLITSKI ZNANSTVENIK UPOZORAVA: ‘Cjepivo protiv koronavirusa će doći, ali bojim se da nismo naučili lekciju’

Pandemija je u prvi plan izbacila struku, ali ni gospodarske lekcije niti one o važnosti cijepljenja ili ulaganja u znanost neće dugo potrajati, ističe bliski suradnik dr. Đikića

Dr. Janoš Terzić, profesor s Medicinskog fakulteta u Splitu i jedan  od najbližih prijatelja i suradnika dr. Ivana Đikića, s kojim zajedno vodi Laboratorij za tumore na MEFST-u, ističe kako, nažalost, tek u vremenima krize počinjemo cijeniti znanost.

Kad zagusti, znanost odjednom postaje prioritet

“Znanost je u nas jako daleko od društvenih prioriteta. Osim kad zagusti. Pravimo se nevješti i neupoznati, ali kada nama nešto zatreba, nepogrešivo znamo tko je najbolji kirurg ili onkolog, umjesto da se obratimo stranačkom kolegi. U našoj ignoranciji, izvrsnost i stručnost nećemo ni primijetiti dok nam ne zatreba, da nas nema tko kvalitetno operirati ili liječiti. Ne budemo li se, u svim segmentima društvenog življenja, primarno oslanjali na znanost, loše nam se piše. Tu mislim na sve znanosti – agronomsku, ekonomsku, medicinsku… I to primarno na izvrsne stručnjake, i mjereno po međunarodnim standardima”, poručio je za Slobodnu.

Zato ga ne iznenađuje što ljudi trenutačno imaju veliko povjerenje u struku i Stožer u kojem su Alemka Markotić, Vili Beroš i Krunoslav Capak. “Dobro mi znamo koga potražiti kada nam zagusti. Prava je šteta što čekamo krizu da se oslonimo na najstručnije među nama. Da to činimo stalno, gdje bi nam bio kraj?! Ljudi koji nas trenutačno vode kroz krizu su izvrsni stručnjaci, a ne političari, i zato sve štima”, ponavlja.

Cijepljenje izbrisalo puno težu bolest

To što sada pribjegavamo srednjovjekovnim metodama obuzdavanja epidemije ne vidi kao dokaz slabosti znanosti, upravo suprotno.

“Vjerojatno nismo svjesni da je znanost sve oko nas. Od sredstava s kojima radimo, hrane koju jedemo, svjetla u predsoblju, do cjepiva zbog kojeg ne strepimo od dječje paralize. Znate što, Covid-19 je gotovo pa sitnica prema dječjoj paralizi, koje kod nas nema zbog znanosti, tj. cijepljenja.

Nedavno mi je ispričao prijatelj obiteljsku dramu kroz koju je prije nekoliko godina prošla njegova kćerkica nakon kupanja u bazenu. Prvo je dosta teško hodala, a onda se ustanovilo da se zarazila i dobila dječju paralizu, ali budući da je cijepljena, imala je tek blagu sliku bolesti te na koncu ozdravila”, ističe i dodaje kako nam upravo znanost trenutačno spašava živu glavu.

‘Znanost nam spašava živu glavu’

“Epidemiološke i infektološke znanosti nam spašavaju glavu, a molekularna biomedicina će osmisliti cjepivo i stvar će uskoro biti riješena. Znam da bismo htjeli rješenje kad to poželimo, ali ako usporedimo godinu dana, najviše dvije, koliko će nam trebati da riješimo Covid-19 s najmanje 3000 godina bolesti i jada koliko nam je trebalo da iskorijenimo velike boginje, onda je današnja znanost vrlo moćna. Očekivanja od znanosti su uglavnom obrnuta ulaganjima – ulažemo malo, a očekujemo sve”, komentira dr. Terzić.

Boji se kako iz ove krize nećemo izvući lekciju i pokrenuti proizvodnju te ulagati u znanost umjesto da se oslanjamo na turizam. “Dobro je da smo na maskama, ne tako nužnom proizvodu, naučili da svaka država prvo namiri svoje potrebe. Isto bi bilo sa svim drugim, počev od respiratora i završivši na kruhu. Poruka je jednostavna i potpuno jasna: oživimo Slavoniju i uz pomoć znanosti pretvorimo je u modernu poljoprivrednu oazu. Samo nam razvoj temeljen na znanosti može osigurati sigurnu budućnost. U protivnom ćemo sve uništiti, od obale do šuma”, ističe.

‘Njima argumenti ništa ne znače, neće ni Covid-19’

Još je manje optimističan kad govori o antivakserima, koje ionako, smatra, nikakav argument ne može uvjeriti.

“Od 1900. pa do 1978. godine, po procjeni Svjetske zdravstvene organizacije, od velikih boginja umrlo je najmanje 300 milijuna ljudi. Ako se pitate: zašto samo do 1978.?, odgovor je: zato što je te godine cijepljenje ‘ubilo’ velike boginje. Više ih nema! Čak i takve činjenice nisu dovoljne da protivnicima cijepljenja uliju povjerenje u cijepljenje, pa im Covid-19 neće značiti ništa”, pesimističan je. Slično će biti, smatra, i jednom kad se razvije cjepivo protiv koronavirusa.

“Vidite koliko se ljudi teško razboli i umre od Covida-19, a od cjepiva, gotovo sigurno, nitko neće tako stradati. No sve će se to zaboraviti i pričat će se o konzervansu u cjepivu. Naravno, kada budemo na sigurnom i daleko od zaraze”, kaže, dodajući kako se svako cjepivo rigorozno prati i analizira, početno u laboratoriju na staničnim kulturama, pa na jednostavnijim organizmima i na zdravim volonterima te se njegova toksičnost i učinkovitost kontinuirani prati.

Sam nema nikakvih dilema bi li se cijepio protiv koronavirusa, štoviše ide i korak dalje.

“Imam potpuno povjerenje u modernu biomedicinsku znanost i medicinu. Svakako ću se cijepiti čim cjepivo stigne. Dapače, dopustio bih i testiranje cjepiva na sebi. Sve radije nego Covid-19 s mogućnošću da završim na respiratoru i ozbiljnim izgledima da se više ne prošetam Splitom”, zaključuje.

Situaciju s koronavirusom iz minute u minutu u Hrvatskoj i svijetu možete pratiti OVDJE.

Povratak na Net.hr