ESA-ine osjetljive antene za praćenje u Novoj Nurciji, na zapadu Australije, i Malargüeu u Argentini, pozvane su u pomoć kako bi pratile ključna promatranja tijekom Cassinijevom posljednjih mjeseci u orbiti, a sve je prozvano 'veliko finale'.
Misija Cassini-Huygens je jedan od najuspješnijih istraživačkih projekata koje su ljudi ikada ostvarili.
Lansiran u listopadu 1997. godine, orbiter Cassini ispustio je europsku sondu Huygens na površinu tajanstvenog Saturnovog mjeseca Titana 2005. godine, samo nekoliko mjeseci nakon što je postao prva svemirska letjelica koja je ušla u orbitu oko divovskog plinovitog planeta.
Osim povijesne isporuke "na kućni prag" Huygensa prije 12 godina, Cassini je 14. siječnja poslao obilje informacija iz Saturnovog sustava, uključujući fotografije i ostale podatke ogromnog planeta, njegovih nebrojenih mjeseca i njegovog prekrasnog sustava prstenova.
Sada mu već ponestaje goriva pa će Cassini dobiti naredbu da se 15. rujna spusti u gornju atmosferu Saturna, gdje će izgorjeti poput meteora.
Kao dio svog konačnog i vrlo ambicioznog plana promatranja, letjelica je prošlog mjeseca započela niz od 20 orbita, prozujavši visoko iznad sjevernog pola planeta pa zaronila uz uski F-prsten na rubu glavnih prstenova.
Zatim će, početkom travnja, Cassini proletjeti iznad prstenova kako bi započeo svoj konačni niz od 22 odvažna zarona, koji će ga dovesti u položaj između planeta i unutrašnjeg ruba prstenovaa.
Svi napeto slušaju
Od prosinca 2016. do srpnja 2017., ESA-ine zemaljske stanice radit će s NASA-inom Mrežom za duboki svemir kako bi snimali radio signale koje Cassini odašilje iz udaljenosti veće od 1,6 milijardi kilometara, koji će pomoći znanstvenicima u proučavanju Saturnove atmosfera i njegovih zagonetnih prstena, približavajući nas razumijevanju njihovog podrijetla.
Oni će snimiti signala s Cassinija koji su prešli ili se odbili od Saturnove atmosfere ili prstenova. Varijacije u jačini i učestalosti sadrže vrijedne informacije o sastavu, stanju i strukturi svega kroz što su prošli.
Osim toga, sitna kolebanja u Cassinijevoj orbiti zbog različitih razina gravitacije također se može očitati iz tih signala, a sve to skupa maže pomoći u našem razumijevanju unutrašnjosti planeta.
Obilje znanstvenih podataka
Prve tri snimke preleta koje su bilježile ESA-ine staniceu provedena s u prosincu, a nakon njih su 3. i 10. siječnja uslijedila još dva. Sljedeće je na rasporedu još dvadeset "razgovora" s dubokim svemirom.
"U prvih nekoliko mjeseci 2017. godine uglavnom ćemo snimati signale koji će prolaziti kroz sustav prstena ili atmosferu", kaže Daniel Firre, voditelj u kontrolnoj misiji ESA-inog centra u Darmstadtu, u Njemačkoj.
"Nakon travnja, Cassini orbita će se sniziti, a mi ćemo se prebaciti na snimanje signala koji će se koristiti za gravitacijske analize", objašnajva.
Snimke – a neke serije sadrže i do 25 GB podataka – prebacivat će se znanstvenom timu za analizu Cassinijevih radio-podataka.
"ESA-ine stanice pomažu u prihvatu iznimno važnih Cassinijevih podataka, što dotano naglašava kako međuagencijskom suradnjom planetarne misije mogu biti još vrednije", napominje Aseel Anabtawi iz NASA-inog Laboratorija za mlaznu propulziju.
Neki kontakti između Cassinija i Zemlje trajat će više od 10 sati, a zahtijevaju tehnički složeno prebacivanje signala iz ESA-inih na NASA-ine stanice i obrnuto. Osim toga, stručnjaci u Darmstadtu moraju obavljati vrlo precizne izračune frekvencije kako bi signali uopće mogli biti primljeni.
"Potpora Cassiniju za Grand Finale misije zahtijeva ne samo timski rad pri ESA-i, nego i siroku suradnju između agencija", kaže Thomas Beck, koji je odgovoran za ESA-ine zemljaske stanice.
"To je dio našeg nastavka međusobne podrške koja donosi stvarne znanstvene i inženjerske vrijednost", napominje.
