Plan je detaljno proučiti Arktik, kako bi se što bolje razumjelo što točno prouzrokuje klimatske promjene zadnjih godina, piše IFLScience.

Traže se podaci za bolje modele

Istraživačko plovilo Polarstern, duljine 120 metara, trebalo bi isploviti na ljeto 2019. i zatim provesti godinu dana na 2.414 kilometara dugome putovanju, dok se bude pomicalo skupa s plutajućim morskim ledom preko Arktika. U ekspediciji sudjeluje preko 50 institucija iz 14 zemalja, a znanstvenici će kretati na dodatna istraživanja s broda kako bi vršili mjerenja morskog leda na način koji prije nije bio moguć.

"Smanjavanje arktičkog morskog leda događa se znatno brže nego što su to predviđali klimatski modeli tako da su nam trebali bolji modeli kako bi napravili bolja predviđanja za budućnost", rekao je jedan od voditelja ekspedicije MOSAIC, profesor Markus Rex.

"Postoji mogućnost da će za nekoliko desetljeća Arktik ljeti biti bez leda. To bi bio potpuno drugačiji svijet i moramo saznati unaprijed što više o tome - moramo saznati hoće li se to dogoditi ili ne."

Nansenovim stopama

Poduhvat će slijediti put glasovite ekspedicije Fram, koju je organizirao poznati norveški istraživač Fridtjof Nansen 1893. godine. Nansen je pokušao biti prva osoba koja će doseći Sjeverni pol, i to tako da zaglavi svoj brod Fram u led te zatim pusti da bude prirodno odvučen u smjeru Pola. Nažalost, Nansen je bio prisiljen napustiti svoj brod usred ekspedicije te se skijama vratiti natrag, no Fram je na kraju ipak netaknut stigao do polarne kape.

Profesor Rex tvrdi kako u ovoj misiji postoji u stvari jako malo opasnosti. Brod, kao i grupe koje budu išle istraživati led, pratiti će naoružani stražari koji će ih štititi od polarnih medvjeda, a imati će i opremu za ekstremne polarne uvjete. Trup broda projektiran je na način da izdrži pritisak leda koji se steže oko njega, a ako ipak bude prejak, led će jednostavno istisnuti trup prema gore.

Cijena ekspedicije procjenjuje se na 63 milijuna eura (470 milijuna kuna), a sudjelovati će, između ostalih, institucije iz Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva, Rusije, Sjedinjenih Država i Kine, koje će koristiti najnoviju tehnologiju kako bi što bolje shvatili što se događa s arktičkim ledom.