Prije tridesetak godina godišnja su doba, naime, imala sva obilježja o kakvima smo učili u udžbenicima, kaputi su se odijevali u listopadu, pa i rujnu, a nosili sve do svibnja, na more se moglo komotno i pješice po zvizdanu, bez bojazni od toplinskog udara.
Zbog čega je ovogodišnje ljeto neuobičajeno kišno? Je li riječ o normalnoj pojavi koja se periodično ponavlja ili o klimatskom poremećaju? Koji su uzroci?
'S obzirom da smo nedavno prošli tek prvu trećinu ljeta, moramo još pričekati s konačnom ocjenom čitave sezone. Ako govorimo o mjesecu lipnju, jer za srpanj još nemamo kompletne podatke, mjerenja DHMZ-a na području južne Hrvatske pokazuju da je iza nas vrlo kišan i ekstremno kišan lipanj u odnosu na referentno razdoblje 1961. - 1990.', rekao je Glasu Istre dr. sc. Ivan Güttler, znanstveni novak u Službi za klimatološka istraživanja i primijenjenu klimatologiju Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), dobitnik Državne nagrade za prirodne znanosti za 2013. godinu.
Klimatske promjene
'Samo na osnovi mjerenja u jednom mjesecu ili sezoni ne možemo govoriti o klimatskim promjenama. Za to su potrebna višegodišnja mjerenja kroz nekoliko desetljeća. Nedavna istraživanja kolega s DHMZ-a ukazuju da na mnogim postajama u Hrvatskoj bilježimo negativan trend u ljetnim količinama oborine za razdoblje 1961. - 2010. Ovi trendovi su izraženi (statistički značajni) samo na postajama duž Jadrana i u Gorskom kotaru. Istovremeno, trendovi temperature zraka na dva metra iznad tla su očitiji i možemo s većom pouzdanošću govoriti o zagrijavanju na području Hrvatske, ali i globalno', objašnjava Güttler.
Obilježja godišnjih doba
No, može li se govoriti o tome da se klima promijenila? Güttler veli da je izmjena godišnjih doba posljedica nagiba Zemljine osi rotacije i riječ je o veličini koja se mijenja, ali na vremenskoj skali od nekoliko desetaka tisuća godina.
'Glavna obilježja trenutnih godišnjih doba ćemo imati i dalje, no zbog trenda zagrijavanja kapute ćemo zimi nositi sve manje, a ljeta će biti vrlo topla', objašnjava Güttler.