Znanstvenici imaju dokaz o postojanju tekuće vode na Marsu, objavio je u srijedu poslijepodne BBC.
Radi se o jezeru za koje vjeruju da leži ispod južne polarne kape, te da je široko oko 20km. Riječ je o prvom znaku trajnog vodenog tijela na Crvenom planetu.
"Vjerojatno se ne radi o velikom jezeru", rekao je voditelj istraživanja profesor RobertoOrosei.
NASA-ini roveri, poput Curiositya svojim su istraživanjem područja bivših jezera otkrili kako je na Marsu nekoć postojala i voda na površini, no ovo je prvi znak da tekuća voda i još sada postoji na Marsu. S obzirom da se Marsova atmosfera s vremenom znatno stanjila, jedina preostala voda na površini je ona zarobljena u ledu.
Do otkrića se došlo korištenjem Marsisa, radarskog uređaja na orbiteru Mars Express. Marsis nije uspio odrediti dubinu jezera, no znanstvenici smatraju kako se radi o dubini od najmanje jednog metra. "To ga kvalificira kao vodeno tijelo, a ne samo nakupinu otopljene vode između glečera i stijena, kakvih slučajeva ima i kod nekih glečera na Zemlji", dodao je prof. Orosei.
Radarski instrumenti poput Marsisa proučavaju površinu i područje odmah ispod površine planeta slanjem signala i proučavanjem onoga što se odbije natrag.
Voda (ne)znači život
No ovo otkriće ne znači ništa definitivno u vezi postojanja života. Bar ne za sada.
"Već nam je dugo poznato kako je površina Marsa negostoljubiva za život onako kako ga mi poznajemo, te zbog toga život sada tražimo ispod površine", rekao je dr. Manish Patel. "Tamo možemo dobiti dovoljnu zaštitu od štetnog zračenja, dok pritisak i temperature rastu na ugodnije razine. A najvažnije je da je tamo moguća tekuća voda, koja je bitna za život." Ovaj princip potrage za vodom ključan je za astrobiologiju - znanost koja proučava potencijalno postojanje života izvan Zemlje.
Rezultati istraživanja za sada potvrđuju prisutnost tekuće vode, no ne i samog života. "Nismo ništa bliže otkriću samog života", rekao je dr. Patel. "No ovo nam otkriće daje kolaciju gdje da ga tražimo. Ovo je poput karte s blagom, samo što će u ovom slučaju biti puno 'X' na karti".
Problem potencijalnim Marsovskim organizmima mogle bi stvarati i temperatura i kemija vode. Kako bi ostala tekuća u ovim okolnostima (znanstvenici smatraju temperatura između -10 i -30°C na površini gdje dodiruje led), voda vjerojatno u sebi ima otopljene velike količine soli, što zajedno predstavlja poveliki izazov za život.
Nepostojeća tehnologija
Sljedeći je korak verificiranje otkrića daljnjim istraživanjem, kako bi se i drugdje potražili slični signali, te, ako je moguće, pobila sva druga moguća objašnjenja, objašnjava dr. Matt Blame. "Ovo bi možda moglo poslužiti i kao okidač za novu ambicioznu misiju na Marsu kako bi se probušila rupa do ovog zakopanog vodenog džepa, kao što se to učinilo i s jezerima ispod leda na Antarktici", dodao je.
No odlazak tamo i bušenje dovoljno duboke rupe neće biti lako, smatra prof. Orosei. "To će zahtijevati slanje robota koji je u stanju probušiti sloj leda debljine 1,5km. To bi zahtijevalo tehnologiju koju sada ne posjedujemo."
