Minojska je civilizacija nastala na sredozemnom otoku Kreti oko 2600. g. pr. Kr. te je trajala punih 12 stoljeća, do oko 1400. g. pr. Kr. Otkrio ju je arheolog Arthur Evans koji je 1900. godine otkopao Knosos, minojski glavni grad, piše Daily Mail.

Knosos je prema legendi bio dom kralja Minosa, koji je od velikog inžinjera i izumitelja Dedala naručio izgradnju labirinta u kojem je obitavao Minotaur, zastrašujuće stvorenje nastalo iz veze njegove supruge i bika/Zeusa.

Opremljen za zagrobni život

Kasnominojski grob, kojeg je slučajno otkrio lokalni stanovnik, nalazi se u podzemnoj šupljini koja je bila zapečaćena glinom, te sadrži dobro očuvani kostur odrasle osobe. Smatra se da potječe iz brončanog doba, negdje između 1400. i 1200. g. pr. Kr.

Mjesto sahrane nalazi se 2,5 m ispod zemlje te sadrži pogrebne predmete poput žlice, posude za miješanje vina i petnaest amfora. Grobnica je otkrvena u masliniku u blizini grada Ierapetre. U grobnicu se ulazi preko okomitog kanala, a podijeljena je u tri komore, tvdi grčko ministarstvo kulture.

Minojci i Mikenci – koliko slični?

Još uvijek puno toga ne znamo o ovoj drevnoj civilizaciji, a porijeklo Minojaca i Mikenjana zbunjuje arheologe već više od 100 godina.

Prošle je godine otkriveno da te civilizacije potječu od potomaka farmera koji su više tisuća godina prije brončanog doba migrirali s anatolskog poluotoka na zapad u Grčku i na Kretu. S druge strane, moderni su Grci potomci Mikenjana. Ovo bi otkriće moglo staviti točku na kraj raspravama o porijeklu ove dvije kulture, za koje mnogi vjeruju da imaju odvojene korijene.

Dosadašnja su istraživanja pokazale da su Minojci i Mikenci bili genetski jako slični, ali ne i identični. I jedni i drugi imaju 'farmersko' i 'istočno' genetsko porijeklo, no Mikenci imaju još dodatnu manju komponentu drevnih stanovnika istočne Europe i sjeverne Euroazije.