Posljednji divlji bizon je ubijen u šumi Bialowieza u Poljskoj, a današnja populacija od više od 5.000 jedinki potekla je od samo samo 54 jedinke koje su sačuvane u zoološkim vrtovima diljem Europe.
Zato je prošlog tjedna u rumunjskom selu Armenis vladalo posebno svečano raspoloženje, jer je prvi put - nakon dvjesto godina - u šumu Tarcu pušteno 17 europskih bizona, prikupljenih iz Švedske, Njemačke, Švicarske i Italije. Bizonima je to bio prvi izlazak na slobodu, a rumunjska vlada namjerava i iduće godine dovesti nekoliko jedinki, s ukupnim ciljem da svoje šume nastane s čak 500 bizona.
Vraćanje bizona u europske šume počelo je sredinom 50-ih godina, a divlja krda danas postoje u Poljskoj, Slovačkoj, Bjelorusiji, Rusiji, Litvi i Kirgistanu, piše Guardian. Od više od 5.000 europskih bizona koliko ih danas postoji, njih 3.200 živi u divljini.
Europski bizon je visok do dva metra, a može dostići težinu i do tisuću kilograma, te se smatra najvećim europskim kopnenim sisavcem. Hrani se travom i biljem, a dnevno može pojesti i do 32 kilograma hrane. Njihovo vraćanje u divljinu može dovesti do bitnih promjena u ekosustavu, kako se to dogodilo s vraćanjem vukova u park Yellowstone 1995. godine. Vukovi su smanjili populaciju jelena, pomogli oporavku vegetacije i stabilizirali eroziju tla, što je dovelo i do regulacije rijeka.
Kao biljojedi koji jedu ogromne količine trave i bilja, bizoni bi trebali stvoriti otvorene prostore, livade i pašnjake, što bi rezultiralo povratkom kukaca i ptica. Preko izmeta će širiti sjeme, a njihova će kopita razbijati zemlju, što će dozvoliti rast nove vegetacije. S vremenom, nadaju se zaštitari prirode, u ekosustav će moći vratiti i bjeloglave supove.
