U prošlom smo stoljeću iskorjenili velike boginje i naučili kako presaditi srce iz jednog čovjeka u drugog. No ostalo nam je još dosta toga, piše Business Insider. Evo nekoliko napredaka u medicini kojima bismo mogli svjedočiti u sljedećih pedeset godina.
Spas za nedonoščad
Kao prvo, spašavanje prerano rođenih beba. Oko 10 posto novorođenčadi u razvijenim zemljama rađa se prerano. Mnoge od njih ne prežive, a i među preživjelima ima dosta onih koji kasnije cijelog života imaju zdravstvene probleme. No znanstvenici u Dječjoj bolnici u Philadelphiji rade na rješenju.
2017. stvorili su umjetne maternice za prerano rođene fetuse janjadi. Nakon četiri mjeseca u umjetnoj materici fetusi su imali bolje razvijene organe, počela im je rasti vuna, a u nekim su slučajevima čak i otvorili oči. U budućnosti bi sličan uređaj mogao pomoći i ljudskoj nedonoščadi da se u potpunosti razvije nakon rođenja.
Ljudsko-svinjski hibrid
Sljedeće što bi se moglo riješiti jest nedostatak organa. Deseci tisuća ljudi umiru svake godine čekajući na presađivanje organa. Kako bi riješili taj problem, znanstvenici pokušavaju uzgojiti ljudske organe unutar svinja, koja ime neke organe koji su veličinom slični ljudskima. A mogu i sazrijeti brže, za samo 9 mjeseci. Za usporedbu, potrebne su godine da bi isti organi sazrijeli u ljudskom tijelu. To bi omogućilo brži uzgoj većeg broja organa. No nije lako stanicama jedne vrste preživjeti u drugoj.
I upravo je zbog toga bio veliki uspjeh kada su znanstvenici uspješno uzgojili ljudske matične stanice unutar embrija svinje u 2016. godine. Ovaj hibrid svinje i čovjeka bio je prvi korak u pravom smjeru. No uzgajanje organa u svinji možda nije jedina opcija.
Druga grupa znanstvenika iz Politehničkog instituta Worchester u Massachusetsu odlučila se za liječenje oštećenih organa umjesto za njihovu zamjenu, i to pomoću listića špinata. Stvar je u tome da listići špinata imaju mrežu žilica koji prenose vodu kroz biljku. no zatim su znanstvenici ispunili žilice crvenom bojom, poput krvi. A biljne stanice su zamijenili mišičnim stanicama iz ljudskog srca, od čega je istovremeno biljka postala prozirna. Stanice mišića zatim su počele pumpati crvenu boju kroz žile kao da se radi o pravom krvožilnom sustavu.
Ovo je, jasno, tek početak, ali znanstvenici planiraju liječenje oštećenih organa i tkiva pomoću usađenih dijelova biljaka, od špinata do brokulica.
Daždevnjak i regeneracija
I na kraju možda i najambicioznija misija - regeneracija. Iako prostetika sve više napreduje, ona ne može zamijeniti pravu stvar. Upravo zbog toga su se znanstvenici u zadnje vrijeme zainteresirali za posebnu vrstu daždevnjaka, po imenu aksoltol. Koji može regenerirati praktički svaki dio svojeg tijela, uključujući udove, pluća i oči. A znanstvenici su napokon počeli otključavati aksoltlove tajne tajne identificrajući njegove gene koji su odgovorni za regenerativne supermoći.
Sve to u nadi da ćemo pomoću genetskog inžinjeringa jednog dana proizvesti lijek koji će emulirati iste regenerativne sposobnosti kod ljudi. Bilo da se radi o spašavanju života ili njihovom poboljšanju, moderna medicina definitivno pred sobom ima zanimljivu budućnost.
