Otprije poznat samo kao CST-100, Starliner je dobio ime koje se nastavlja na prijašnje Boeingove linije Stratoliner i Dreamliner. Starliner ima kapsulu koja podsjeća na stari Apollo program, a trebao bi biti u stanju prevesti četiri astronauta na odredište u niskoj Zemljinoj orbiti, poput Međunarodne svemirske stanice.
Svemirski brod je većim dijelom automatiziran, a prvi bi let bez posade trebao izvesti najranije 2017., kada bi trebao biti lansiran na vrhu Atlas V rakete. Uskoro nakon toga očekuju se i letovi s posadom.
"Prije stotinu godina bila je zora ere komercijalnog zrakoplovstva a danas, uz pomoć NASA-e, dolazi zora komercijalnih svemirskih letova", rekao je John Elbon, dopredsjednik i generalni direktor Boeingovih Svemirskih istraživanja. "Bilo je zadovoljstvo raditi ruku pod ruku s NASA-om na razvoju komercijalne letjelice i kad pogledamo sto godina unatrag stvarno sam ponosan na sve što smo otkrili do sada".
Starliner se razvija unutar NASA-inog Programa za komercijalnu posadu, u sklopu kojeg je i kapsula Dragon firme Space X, koja je otišla dalje u razvoju, te je ranije ove godine već testirala naglo napuštanje svemirskog broda u slučaju nesreće. Boeing i Space X dobili su 4,2 milijarde i 2,6 milijardi dolara (28,4 i 17,6 milijardi kuna) svaki od NASA-e za razvoj svemirskih brodova s posadom.
Prilikom otkrivanja Starlinera, Boeing je najavio kako će iskoristiti postojeću infrastrukturu NASA-inog Svemirskog centra Kennedy u Floridi za gradnju i upravljanje Starlinerima. Veliko postrojenje koje se koristilo za proizvodnju Space Shuttlea sada bi trebalo proizvoditi nove Boeingove svemirske letjelice, dok će ostale zgrade služiti kao Boeingova središta za lansiranje i kontrolu misija.
Kennedyev svemirski centar trebao bi ponovo postati važno mjesto, jer ga Space X isto koristi, a NASA od tamo namjerava lansirati Sistam za svemirsko lansiranje (Space launch system - SLS) i Orion.
"Ponosan sam na naš uspjeh pretvaranja Kennedyevog svemirskog centra u svemirsku luku 21. stoljeća s više korisnika, koja je sada u stanju lansirati brodove svih klasa i veličina", izjavio je Robert Cabana, direktor Centra. Rekao je da će to uključivati i "horizontalna lansiranja s Poligona za slijetanje shuttleova", možda aludirajući na mogućnost da Centar koriste i brodovi poput SpaceShip Two Virgin Galactica.
Prva lansiranja Starlinera i Dragona s ljudskom posadom privest će kraju zastoj u takvim letovima iz SAD-a, od umirovljenja Space Shuttlea 2011., zbog čega su Amerikanci bili prisiljeni koristiti ruski Sojuz kako bi dosegli orbitu.
IFLScience/Danas.hr
