Punim imenom Jakobshavn Isbrae najveći je ledenjak na Grenlandu. Ujedno je i ledenjak koji najbrže teče i najbrže gubi led, i to već zadnjih 20 godina. Zato je Jakobshavn najveći pojedinačni izvor leda koji se otapa. U 10 godina, od 2000. do 2010., on sam je podigao razinu mora za jedan milimetar. A koliko je leda zarobljeno u njemu možda najbolje ilustrira činjenica da bi, kada bi se otopio, on sam podigao svjetsko more za 60-ak centimetara.
'Ispočetka nismo vjerovali'
Zbog toga je pod budnim okom klimatologa koji ga prate i iz svemira. A sada je ledenjak iznenadio znanstvenike. Prvo se otapanje 2014. usporilo, a sada je u dva navrata između 2016. i 2017. te između 2017. i 2018., malo i narastao, objavljeno je u prestižnom časopisu Nature.
"Ispočetka nismo vjerovali. Uglavnom smo predviđali kako će se Jakobshavn nastaviti ponašati kako se ponašao i proteklih 20 godina", rekla je Ala Khazendar. Nakon detaljnih analiza klimatskih uvjeta, otkrili su razlog privremenog "debljanja", no to ih je samo dodatno zabrinulo.
Između 2014. i 2016., more u zaljevu Disko u kojem Jakobshavn ulazi u more, bilo je dva stupnja hladnije. Znanstvenci to zahladnjenje objašnjavaju prirodnom varijacijom na sjevernoj polutki poznatoj kao Sjeveroatlanska oscilacija, koja hladi ili grije dijelove sjevernog Atlantskog oceana u periodama koje traju nekoliko godina. Ta prirodna klimatska pojava, koja se može usporediti s El Ninom i La Ninom u Pacifiku, ohladila je more.
Grenland i dalje gubi milijarde tona leda
No jednako tako, kada se obrne, može ga i ubrzati. Tako je potkraj '90-ih ista pojava zagrijala ocean, otopila ledeni pokrivač koji je štitio ledenjak i pokrenula otapanje koje je trajalo gotovo dva desetljeća.
Ne samo da je ovaj rast ledenjaka privremen i okrenut će se čim se promijeni i efekt Sjeveroatlanske oscilacije, nego je zabrinuo znanstvenike jer otkriva koliko je ledenjak osjetljiv na najmanje promjene u klimi.
A i koliko god je velik, Jakobshavn je tek jedan ledenjak.
"Ponašanje jednog ledenjaka ne znači da se trend obrnuo. Greenland trenutačno gubi oko 270 milijardi tona leda godišnje, a to se ubrzava", ističe Marco Tedesco sa Svečilišta Columbia.
