Otkrili su kako je grupa zelenih anola koji žive u južnome Teksasu evoluirala kako bi preživjela niže temperature nakon dramatičnog zahlađenja u tome području 2014. godine. Čak su uspjeli i pratiti sve promjene u njihovim genima, piše IFLScience.
Sretno zahlađenje
Uspješno promatranje i praćenje ove ubrzane evolucije u stvari je rezultat i nemale sreće. Kako je teško predvidjeti ekstremne vremenske prilike, teško je i proučavati kako im se životinje prilagođavaju. No jedni su znanstvenici već proučavali kako gušteri zelene anole reagiraju na hladne uvjete kada je iznenada došlo do naglog zahlađenja.
Autori istraživanja prvo su promatrali kako gušteri mogu funkcionirati kada temperature padnu na hladnih 6°C. Nekoliko su godina testirali reakcije guštera na temperaturu zraka, pa su čak uspjeli i identificirati razlike u genetskoj aktivnosti između dijela populacije sa sjevernog dijela staništa koja je bila tolarantnija na hladnoću te guštera koji su živjeli na toplijem južnom dijelu staništa, gdje temperatura nije padala ispod 11°C.
Zbog toga su znanstvenici bili spremni kada su zimske oluje pogodile Teksas, te su mogli promatrati odgovor zelenih anola na veliku hladnoću. Otkrili su kako su preživjeli gušteri s juga, koji prije nisu mogli preživjeti na temperaturama ispod 11°C, sada uspijevali preživjeti i na temperaturama od samo 6°C, poput onih sa hladnijeg sjevera. Ne samo to, nego kada su znanstvenici proučili njihove gene, otkrili su kako se ta promjena odrazila i u njihovoj DNK.
