Stručnjaci tvrde kako su potvrdili da su ondašnji mikroskopski fosili najstariji pronađeni te predstavljaju najstariji dokaz života na Zemlji, prije nego što je u atmosferi postojao kisik. Ovo bi otkriće moglo značiti kako mikrobiološki život dosta raširen po svemiru, piše Daily Mail.

Mikroorganizmi se šire svemirom

Do otkrića su došli znanstvenici s UCLA i Sveučilišta Wisconsin-Madison. Njihova studija opisuje 11 mikrobijalnih uzoraka iz pet odvojenih organizama, te povezuje njihov oblik i strukturu s kemijskim potpisima karakterističnim za njihov život. Znanstvenici kažu kako neki predstavljaju sada izumrle bakterije i mikrobe iz domene života po imenu arheja, dok su druge slične mikrobialnim vrstama koje postoje još i danas. Kažu i kako rezultati pokazuju da su ovi mikrofosili iz primitivne, ali raznolike grupe organizama, koji bi mogli biti rašireni po cijelom svemiru. A takvi bi organizmi mogli preživjeti i na planetima bez kisika.

Znanstvenici su identificirali složenu grupu mikroba, uključujući i fototrofnu bakteriju koja je proizvodila energiju pomoću sunčeve svjetlosti. Među fosilima je i arhaneja koje ja proizvodila metan te gama-protobakterija koja je konzumirala metan, plin za kojeg se smatra da je bio važan sastojak rane Zemljine atmosfere.

Identični omjeri izotopa

GDJE I KAKO JE NASTAO ŽIVOT: Upoznajte LUCA-u, zajedničkog pretka svakog živog bića na Zemlji

Do otkrića se došlo korištenjem najmodernijeg spektrometra sekundarne ionske mase (secondary ion mass spectrometer - SIMS), kojih na svijetu postoji samo nekoliko. Pomoću njega znanstvenici su uspjeli razdvojiti ugljik od kojeg se sastojao svaki fosil u sastavne izotope te izmjeriti njihove omjere. Izotopi su različite verzije istog kemijskog elementa koji variraju u masi, zbog različitog broja neutrona u jezgri svakoga atoma.

Različite organske supstance, bezt obzira da li u stijeni, mikrobima ili životinjskom obliku, sadrže karakteristične omjere svojih stabilnih izotopa ugljika. Znanstvenici su na temelju rezultata mjerenja uspjeli pridodati identitete i vjerojatne fiziološke načine ponašanja fiosilima zatvorenim unutar komada kamena. "Razlike u omjerima izotopa ugljika u skladu su s njihovim oblicima", rekao je profesor John Valley, sa Sveučilišta Winsconsin-Madison.