Ove projekcije porasta temperature u gradovima predstavljaju najcrnji scenarij, temeljen na zadržavanju postojećih trendova emisije stakleničkih plinova.
Porast od oko pet stupnjeva Celzija pripisuje se globalnom zagrijavanju, a ostatak na 'betonizaciji', kada asfalt i beton potisnu gradske parkove i jezera, što će gradove učiniti toplijima od njihove okoline, napisali su znanstvenici u časopisu Nature Climate Change.
Predviđanje se odnosi na najveće svjetske gradove, rekao je Francisco Estrada s Instituta ekološke studije u Nizozemskoj, vodeći autor studije.
Takav razvoj događaja imao bi goleme posljedice po zdravlje stanovnika i energetsku potrošnju, rekao je Estrada. Gradovi zauzimaju samo jedan posto svjetske površine, ali troše 78 posto svjetske energije i proizvode 60 posto ukupne emisije stakleničkih plinova.
Za svoju studiju Estrada i njegov tim analizirali su podatke iz 1692 najveća svjetska grada i rast temperature u njima od 1950. do 2015. godine.
