Znanstvenici s Massachusetts Institute of Technology (MIT) koriste kompjutorski program da bi dešifrirali pisani tekst star više od 3.000 godina. Za samo par sati program automatski prevodi drevno pismo s iščezlog kananskog jezika ugarit.
Ovaj uspjeh ohrabruje stručnjake da bi se isto moglo postići s još nekim jezicima koje danas ne mogu odgonetnuti. Primjerice etruščanskog, kod kojeg razumijemo tek neke brojeve, rohonskog kodeksa pronađenog u Mađarskoj koji sadrži 10 puta više simbola nego bilo koji drugi jezik, rongorongo s Uskršnjeg otoka za koji znanstvenici nisu ni sigurni radi li se o jeziku te drevnih spisa s Krete.
Ugaritski se zadnji put koristio oko 1.200-te godine prije Krista u mjestu Ugarit na sredozemnoj obali današnje sjeverne Sirije, a ostao je sačuvan tek u obliku zapisa klinastim pismom na glinenim pločicama. Do otkrića je došlo 1928. nakon što je sirijski zemljoradnik zapeo plugom o kamen iznad groba u kojem su se nalazili vrlo stari predmeti od keramike. Francuski arheološki tim, predvođen Claudeom Schaefferom, sljedeće je godine počeo s iskapanjem. Otkrivene su tisuće glinenih pločica s tekstovima vezanih uz ekonomiju, glazbu, pravo te diplomatske i upravne poslove i to na osam jezika i pet različitih pisama. Schaefferov tim pronašao je i zapise na dotad nepoznatom jeziku — nazvanom ugaritski — koji koristi 30 klinopisnih znakova, što ga čini jednim od najstarijih otkrivenih pisama. Prvo razumijevanje zabilježeno je 1932. godine. Poput hebrejskog ni ugaritski alfabet ne koristi znakove za samoglasnike.
Kompjutor je uspio odgonetnuti mnoge riječi koje su slične hebrejskom. Sistem je zbog sličnosti mogao pretpostaviti način na koji se formiraju razne riječi, primjerice sadrže li prefikse ili sufikse.
Pomnom analizom program povezuje slova i riječi kako bi povezao gotovo sve ugaritske simbole s hebrejskim ekvivalentom i to za par sati. Uspješno je povezao 60 posto riječi ova dva jezika.
Profesorica Regina Barzilay, koja je vodila istraživanje rekla je:"Tradicionalno, dešifriranje se smatralo nekom vrstom detektivske igre za učenjake i smatralo se da kompjutori tu ne mogu biti od velike pomoći. Naš je cilj iskoristiti snagu kompjutorske obrade podataka."
Drugi znanstvenici već su iskazali skepsu jer kompjutor ne može uvijek znati kad neka riječ počinje, a kad završava, no program radi s pretpostavkom da je to kompjutoru poznato.
Prethodni članci:
arti-201001180050006 arti-201001111091006 arti-200912220039006
