Pitanje postojanja vanzemaljaca jedno je od najinteresantnijih pitanja koje zaokuplja ljudsku znatiželju. Iako, zapravo, nije baš jasno želimo li uopće znati odgovor na to pitanje, Business Insider je snimio video u kojemu je predstavio tri hipoteze zašto još uvijek nismo pronašli tuđince.

Budući da prema sadašnjim znanstvenim spoznajama postoji oko 100 milijardi planeta u našoj galaksiji, čini se vjerojatnim da još negdje osim na Zemlji postoji inteligentni život sličan našem. Umjesto da jednostavno odbace mogućnost takvog života ili da odbace postojanje takvog života u blizini nas, znanstvenici su predložili neka moguća rješenja pitanja zašto ga još uvijek nismo pronašli.

Estivacijska hipoteza

2017. godine, tim sa Sveučilišta u Oxfordu predložio je "estivacijsku" hipotezu mirovanja, prema kojoj je većina vanzemaljaca u stanju hibernacije, poput medvjeda koji spavaju zimski san.

Naime, znanstvenici pretpostavljaju da će se svenapredne civilizacije u jednom trenutku spojiti sa strojevima te stvoriti digitalizirano društvo koje može misliti, djelovati i funkcionirani na razini kakvu ne možemo ni zamisliti. Međutim, u svemu tome javlja se problem hlađenja. Sustavi za procesuiranje ovdje na Zemlji postaju 10 puta učinkovitiji kada se nalaze u okolišu koji je 10 puta hladniji. Digitalnim tuđincima bi, stoga, bilo logično hibernirati nekoliko bilijuna godina dok se svemir širi i hladi. Na taj način, umjesto da čuvaju sustave od pregrijavanja, mogu posvetiti više procesorske snage na važne aktivnosti poput osvajanja galaksije.

Hipoteza "uskog grla"

Druga hipoteza predložena je 2016. godine, a nazvana je Gejina hipoteza "uskog grla". Ta hipoteza, prema kojoj u konačnici nismo pronašli vanzemaljce jer su svi mrtvi, tiče se činjenice da mnogi mladi stjenoviti planeti koji nisu stariji od jedne milijarde godina imaju ekstremno nestabilne klime, tako da s vremenom postanu ili pretopli ili prehladni za dugoročni život.

Kao primjer navode Veneru, Mars i Zemlju. Svaki od tih planeta prije četiri milijarde godina imao je pogodne uvjete za život, tako da su čak možda i imali jednostavne mikroorganizme. Međutim, prema onome što znamo, jedino život na Zemlji preživljava i danas. Razlog tome, prema hipotezi "uskog grla", je što se rani život na Zemlji ubrzano razvijao, oslobađajući pritom u atmosferu velike količine plinova poput kisika koji su na kraju stabilizirali klimu. Takvi procesi i ishodi su, doduše, prije iznimka nego norma.

Život u drugačijem okruženju od našeg

Planetarni znanstvenik Alan Stern je 2017. godine, godinu dana nakon što je otkriveno da Pluton skriva podzemni ocean, predložio je da se život može razvijati u potpuno drugačijem okruženjem koje je sigurno od ekstremnim temperaturnih fluktuacija i zračenja. Dapače, čini se da svjetovi poput onih na Plutonu i Europi, koji imaju ledeni pokrivač iznad golemog podzemnog oceana, mogu ponuditi bolji inkubator za život nego planeti poput Zemlje, koji su podložniji ekstremnim temperaturnim promjenama i visokom energetskom zračenju na površini.

Ako bi se pokazalo da je to točno, onda bi bilo koji inteligentni život koji "pliva" na tim svjetovima bio isključen iz ostatka svemira i potencionalno u nemogućnosti komunikacije.