Kako je objavljeno na stranici Tehničkog fakulteta u Beču (Technische Universität Wien) austrijski, finski i mađarski znanstevnici, koristeći laserske skenere, analizirali su promjene u položaju grana i lišća dvije breze (Betula pendula), u Austriji i Finskoj.
"Naši rezultati pokazali su da se drvo spusti tokom noći, što se može vidjeti u promjeni položaja grana i lišća", rekao je Eetu Puttonen, s finskog Instituta za geoprostorna istraživanja (Geospatial Research Institute).
Dodao je da promjene nisu prevelike, svega deset centimetara za drvo visoko oko pet metara, ali da su sustavne i instrumenti ih mogu zabilježiti.
Pokus je ponovljen dva puta
Za mjerenje laserima znanstvenici su se odlučuli zato da klasičnim fotografiranjem ne bi osvjetljavali stabla i na taj način im remetili noćno mirovanje.
Kako na ponašanje drveća ne bi utjecale ni vremenske prilike ili lokacija, pokus je izveden dva puta, na različitim stablima.
Oba testa izvedena su u razdoblju ravnodnevnice, u mirnim uvjetima, bez vjetra ili vlage i pokazali su da se lišće i granje vremenom spuste, pri čemu u najnižu poziciju dođu nekoliko sati prije zore.
Ujutro se, kako navode znanstvenici, drveće za svega nekoliko sati vrati u svoj početni položaj, ali, kako ističu istraživači, još nije poznato je li taj povratak zbog sunca ili zbog unutrašnjeg ritma drveća.
Znanstvenici smatraju da nije baš nerealno da drveće “odmara” svoje grane noću jer njihovo podizanje stablu koristi tako što su mu listovi tada u boljoj poziciji za hvatanje sunčevog svjetla, dok tokom noći nema svjetla i bilo bi rasipanje energije da se nalaze u podignutom položaju.
Pad pritiska vode
Kako znanstvenik mađarskog Centra za ekološka istraživanja András Zlinszky objašnjava, spuštanje grana vjerojatno je uzrokovano padom pritiska vode unutar stanica drveta, odnosno turgorovog pritiska.
"Pokreti kod biljaka vrlo su blisko povezani s razinom vode unutar pojedinačnih stanica, na šta utiče dostupnost svjetla kroz proces fotosinteze", rekao je Zlinszky.
Prema riječima Norberta Pfeifera s Tehničkog fakulteta u Beču lasersko skeniranje omogućiće znanstvenicima da bolje razumiju obrasce ponašanja drveća dok "spava", ali i da sljedeći put mjerenje obave na većoj površini s više stabala, a ne samo na po jednom.
Razvijanje tehnika istraživanja spava li drveće, kako objašnjava Putonen, može koristiti u budućnosti za analizu koliko drveće koristi tekućine tokom dana i noći.
"To će nam omogućiti bolje razumijevanje dnevne upotrebe vode kod drveća i njihovog utjecaja na lokalnu ili regionalnu klimu", rekao je Puttonen.
