Najnovija znanstvena istraživanja pokazala su da promjene u kemijskom sastavu stalagmita u špilji Gol-e-Zard planine Damavand koja dominira krajolikom Irana ukazuju da je Akadsko carstvo koje se smatra prvim carstvom u ljudskoj povijesti uništila klimatska promjena, piše Daily Mail.
Prokletstvo ere
Akadsko carstvo nastalo je na području Mezapotamije prije 4300 godina kada je Sargon Akadski ujedinio nezavisne gradove-države, međutim samo stoljeće kasnije carstvo se raspalo što je dovelo do masovnih migracija i sukoba. Pretpostavke su kako je carstvo postalo previše ovisno o produktivnosti sjevernog dijela carstva koje je bilo bogato plodnom zemljom i koristilo je žitarice te regije kako bi nahranili vojsku i raspodjelili zalihe hrane saveznicima.
Probleme tog vremena savršeno su opisanu u antičkom tekstu 'Prokletstvo Akadije', koje opisuje period u kojem je vladala nestašica hrane i vode.
"......na velikim obradivim površinama nije bilo žitarica, poplavljena polja nisu donosila ribu, navodnjavani voćnjaci nisu dali sirupa ili vina, a gusti oblaci nisu kišili"
Razlog pada carstva još uvijek je predmet rasprave među povjesničarima, arheolozima i znanstvenicima.
Suša
Arheolog s Yalea Harvey Weiss smatra kako je do pada carstva došlo zbog suše koja je značajno utjecala na proizvodnju hrane u sjevernom dijelu carstva. Naime, Weiss i njegove kolege pronašli su dolaze u sjevernoj Siriji da je ta nekoć bogata regija bila napuštena prije otprilike 4200 godina, na što ukazuje manjak lončarije i drugih arheoloških dokaza.
Analiza tla pokazala je da je taj period obilježavaju velike količine pijeska i prašine, što dodatno sugerira da je došlo do suše. Dodatni dokaz pruža analiza Omanskog zaljeva i Mrtvog mora koji ukazuju na pojačani pritok pijeska iz Mezopotamije, što se smatra dokazom kako je u to vrijeme bila suša.
Međutim, mnogi znanstvenici i arheolozi smatraju kako to nije dovoljno kao dokaz, te su teorije dočekane sa skepticizmom.
Analiza prašine
Studija paleoklimatologinje Stacy Carolin koja je objavljena u službenom časopisu Nacionalne akademije znanosti navodi detaljnu analizu prašine u periodu koji je bio između 5200 godina i 3700 godina.
Prašina iz Irana može reći iznenađujuće puno o povijesti klime. Iako je špilja Gol-e Zard nekoliko stotina kilometara istočno od područja na kojem je bilo Akadsko carstvo, točno je u smjeru vjetra područja na kojem je bilo carstvo. Naime, čak 90 posto pijeska regije originalno je iz pustinja Sirije i Iraka, te imaju višu razinu magnezija za razliku od stalagmita Gol-e Zarda. Zbog čega se upravo količina magnezija u stalagmitima može koristiti kao indikator prašine. Naime, više razine magnezija označuju periode u kojima je bila viša koncentracija pijeska, dok niža manju koncentraciju pijeska.
Dodatna prednost korištenja stalagmita kao dokaza je u činjenici što se oni mogu datirati korištenjem metode kronologije urana i torija.
Promjena klime
Kombinacija navedenih metoda, ukazala je na dva velika sušna perioda od čega je jedan počeo prije 4510 godina i trajao je 110 godina, dok je drugi počeo prije 4260 godina i trajao je 290 godina.
Upravo je drugo razdoblje duge suše pridonijelo uništenju Akadskog carstva, što je dovelo do masovne migracije iz bogatog sjevera na jug što je dovelo do sukoba s lokalnim stanovništvom.
Smatra se kako se čak do danas mogu osjetiti posljedice navedene suše, piše Daily Mail.
