Zlostavljanje kod djece i drugi rani traumatski doživljaji izgleda da uzrokuju promjene na mozgu, postavljajući scenu za buduće psihološke probleme. Nova studija nudi prvi dokaz da ljudi s ranim traumama imaju promijenjene moždane reakcije na stres te spadaju u rizične grupe za razvoj poremećaja povezanih s tjeskobom.
Tri milijuna novih slučajeva godišnje upozorava na rastući problem psihopatologije u populaciji odraslih. Studija je uključivala 49 zdravih žena, u dobi od 18 do 45 godina. Podijeljeni su u četiri grupe: 12 koje nikad nisu doživjele zlostavljanje u djetinjstvu ili depresiju, 13 koje su doživjele teško zlostavljanje u djetinjstvu i sada pate od duboke depresije, 14 koje su zlostavljane ali nisu depresivne i 10 koje nisu bile zlostavljane ali su depresivne.
Istraživači su zaključili da će žene koje su bile zlostavljane u djetinjstvu sa četverostrukom vjerojatnošću razviti iznimno stresnu reakciju na blagu stimulaciju. Kod žena koje uz zlostavljanje imaju i depresiju uz šesterostruku će se vjerojatnost razviti takva stresna reakcija. Slične studije do sada su uzimale u obzir samo životinjske reakcije, uglavnom na primatima i miševima. Životinje su prvo bile odvojene od majke ? velika trauma. Znatno kasnije, izložene su stresnoj situaciji, naglom puhanju zraka, što je uzrokovalo biokemijske promjene viđene kod žena.
Donekle modificirane studije na ljudima iznose slične dokaze. Tako je istraživanje kontrolne grupe od 2000 žena s prošlošću seksualnog zlostavljanja pokazalo povećan rizik za razvoj simptoma depresije ili tjeskobe te će vjerojatnije počiniti samoubojstvo nego one bez takve prošlosti.
