Klub SDP-a podržava rebalans jer je, kazala je Dubravka Horvat, od donošenja proračuna početkom godine Vlada poduzela niz mjera za ublažavanje teških socijalnih prilika i stvaranje boljih uvjeta za gospodarstvo i brže zapošljavanje te vratila velik dio naslijeđenih dugova.
Radi se, dodala je, o tehničkom rebalansu potrebnom kako bi se povećali transferi mirovinskom i zdravstvenom fondu, s obzirom da su nedavno smanjeni doprinosi za te fondove.
Ovaj rebalans, zapravo, predstavlja rebalans stanja u gospodarstvu nastalog u proteklih 10 godina, pri čemu su najveći problemi nastali upravo u tim fondovima, kazao je u ime Kluba IDS-a Dino Debeljuh.
Naveo je, pritom kako je 1990. u Hrvatskoj bilo 1,9 milijuna zaposlenih i oko 450 tisuća umirovljenika, da bi danas imali gotovo izjednačen broj zaposlenih i penzionera. To ukazuje na izuzetno teško stanje, no ohrabruju, kaže, podaci o rastu brutto domaćeg proizvoda (BDP) i industrijske proizvodnje, što pokazuje da je, unatoč stečajevima, u gospodarstvu krenulo na bolje, zaključio je Debeljuh.
I Klub DC-a podržava rebalans jer se, kaže Đuro Njavro, radi o tehničkom zahvatu koji, zapravo, predstavlja priznanje realnosti. No, upozorio je kako se zbog povećanja manjka u mirovinskom i zdravstvenom fondu pale "crvena svjetla".
Upozorio je i na povećano zaduživanje tih fondova, ali i same države kod domaćih banaka, što bi moglo izazvati rast kamatnih stopa. Ako želimo zadržati stabilnost državnih financija, nužno je, zaključio je Njavro, ubrzati reforme zdravstvenog i mirovinskog sustava.
Da su te reforme nužne, slaže se i Ivan Šuker (Klub HDZ-a). No, ne slaže se s tvrdnjama da se radi o tehničkom rebalansu. Prestanimo se "igrati skrivača" i stalno mijenjati metodologiju proračuna jer se, kaže, ne može govoriti o tehničkom zahvatu kada se rashodi povećavaju za 2,3 milijarde kuna.
Kada se tomu pridoda otplata domaćeg i inozemnog duga, ovogodišnji proračun iznosi čak 57,2 milijarde kuna, što je oko devet posto više od prošlogodišnjeg, tvrdi Šuker.
Zabrinjava ga, kaže, i ovogodišnje zaduživanje države za više od 13 milijardi kuna, te deficit proračuna od čak 6,6 milijardi kuna. Zaduženje se, kaže, opravdava time što je odgođena privatizacija Hrvatskih telekomunikacija, pa je država uzela "mostni kredit" od pet milijardi kuna.
No, upitno je, smatra Šuker, kako će slijedeće godine tržište reagirati na dionice HT-a, s obzirom da na svjetskim burzama u posljednje vrijeme cijene dionica telekomunikacija padaju. Stoga bi se, kaže, moglo dogoditi da privatizacija HT-a podbaci za milijardu kuna. Zbog svega toga zastupnici HDZ-a jedini su bili suzdržani prilikom glasovanja.
Zastupnici HSP-a i HKDU-a podržali su, pak, rebalans. Međutim, Tonči Tadić upozorio je kako se proračun pokriva rasprodajom državne imovine, te da se za tri godine više neće imati što prodati. Zabrinjavajuće je, kaže, i to što se proračun sve više doživljava kao "happy line", pa je iz godine u godinu sve više onih koji bi u proračun davali što manje, a istodobno je i sve više onih koji od njega očekuju silne dobitke. Tako proračun postaje balon koji jednom mora puknuti, pa je krajnje vrijeme da to spriječimo, zaključio je Tadić.
Na kraju rasprave ministar financija Mato Crkvenac istaknuo je kako Vlada ubrzano radi na pripremi reformi mirovinskog i zdravstvenog sustava. Puno se radi, kaže, i na povratu duga umirovljenicima, pa će za tu namjenu u proračunu za iduću godinu biti osigurane 2,2 milijarde kuna, što je velik teret za proračun. Stoga ćemo nastaviti sa smanjenjem državne potrošnje jer samo tako možemo potaknuti gospodarstvo i zapošljavanje, zaključio je Crkvenac. Uz rebalans proračuna, Zastupnički je dom danas većinom glasova prihvatio i Zakon o izvršenju proračuna.
Time je završena 8. sjednica Zastupničkog doma. Iduća, 9. sjednica bit će sazvana početkom prosinca, kada će se, među ostalim, raspravljati o prijedlogu proračuna za iduću godinu.
