Hrvatski sabor vraća se u svoju zgradu na Trg svetog Marka gdje nastavlja zasjedanje, a na dnevnom je redu i rasprava o zakonu kojim se proširuju ovlasti sanitarnih inspektora, a bolest COVID-19 uvrštava u popis zaraznih bolesti.
Izmjenama Zakona sanitarni inspektori moći će narediti izolaciju u vlastitom domu ili drugom odgovarajućem prostoru - samoizolaciju, kao i stavljanje u organiziranu karantenu osobe koje ne poštuju propisane posebne i sigurnosne mjere.
Izmjena poslovnika
Predsjednik Sabora Gordan Jandroković kazao je da je Sabornica u redu, ali da 3. i 4. kat zgrade još uvijek nisu zbog posljedica potresa u Zagrebu 22. ožujka.
Na jučerašnjoj sjednici Predsjedništva odlučeno je da će se nastaviti raditi kao i do sada, kazao je Jandroković i dodao da je predložena izmjena Poslovnika kako bi se i pravno definirala postojeća situacija.
"Treba se voditi računa o proporcionalnoj zastupljenosti klubova zastupnika i eventualno o još nekim točkama. Budući da su već krenule konzultacije o tome, pozivam vas da se uključite i date svoje prijedloge tajništu Hrvatskog sabora", rekao je.
Bulj o koronavirusu u domu za starije i nemoćne, Taritaš o potresu
MOST-ovac Miro Bulj govorio je o koronavirusu u Domu za starije i nemoćne u Splitu te je među ostalim kazao da su županije najveći kočničari razvoja RH te da je sada pravo vrijeme da se ukinu.
Hrvoje Zekanović (Klub suverenista i nezavisnih zastupnika Glasnovića i Hasanbegovića) kazao je da je Europska unija pokazala da ne funkcionira u doba epidemije koronavirusa. Govorio je i o tome da ima država koje se bolje nose s epidemijom te da Nacionalni stožer za civilnu zaštitu daju svaki tjedan izvještaj Hrvatskom saboru.
U ime nezavisne liste mladih Marin Škibola rekao je da su građani u vrijeme epidemije koronavirusa pristali na određena ograničenja osnovnih ljudskih prava. Smatra da je to velika žrtva i da bi tu spoznaju trebali imati i policijski djelatnici, ali da su oni proteklih dana koristili prekomjernu silu i represiju.
Anka Mrak Taritaš (GLAS) u svom govoru osvrnula se na obnovu Zagreba nakon dva potresa - 1880. i ove godine 22. ožujka. Istaknula je da se nakon potresa prije 140 godina Zagreb brzo oporavio. Kazala je i da je potres u Zagrebu 2020. "pokazao sve razmjere štete koju već dugo čini gospodin gradonačelnik Milan Bandić".
Spas gospodarstva
Vlaho Orepić kazao je da se sve češće događa izvaninstitucionalno vođenje države. Istaknuo je da se "državna tijela trebaju dovesti u okvire zakonitosti njihova djelovanja", dok je HSS-ovac Mirando Mrsić rekao da država nije sigurna kako će kontrolirati isplatu potpora poslodavcima za subvenciju dijela plaće.
Boris Lalovac (SDP) izjavio je da SDP od samog početka krize oko koronavirusa ima konstruktivnu ulogu oko konstruktivnih mjera za spas gospodarstva i radnih mjesta. Uputili smo preko 20-ak prijedloga zakona, a koji još nisu stavljeni na glasovanje, kazao je među ostalim Lalovac.
Nakon slobodnih govora ministar zdravstva Vili Beroš obrazložio je zakon kojim se proširuju ovlasti sanitarnih inspektora, a bolest COVID-19 uvrštava u popis zaraznih bolesti.
Beroša zasuli replikama
Na izlaganje Beroša bilo je čak 18 replika.
Ivan Lovrinović ministru je predložio da se Stožer obraća samo jednom dnevno ili čak jednom u dva dana. "Širite optimizam i dajte ljudima nade. Da se ne širi strah ali vrijeme je da relaksiramo neke stvari", kazao je Lovrinović.
Beroš mu je odgovorio da Stožer već 15-tak dana ima press konferencije jednom dnevno: "Nastojimo biti stručni i objektivni, ako možemo damo tračak nade ali prije svega nastojimo biti transparentni i objektivni".
Hrvoje Zekanović upitao je Beroša koje mjere poduzimaju Indijci koji imaju mali mortalitet, ali i kako čovjek može samostalno šetati uz Savu, ali kada uzme ribički štap onda je u prekršaju. Beroš nije želio odgovoriti na tu repliku.
Mostov Miro Bulj Beroša je pitao o situaciju u Domu za starije u Splitu.
"Situacija u domovima za starije je specifična. Nijedna država nije našla recept za sprečavanje ulaska virusa u tu populaciju. Naše upute su da se posebna pažnja posveti simptomima virusa", kazao je Beroš.
Dodao je da su u domu bile inspekcije i da se očekuju rezultati i dodao: "Ako se detektira propust u obnašanju dužnosti, bit će sankcije."
Beroš je odbacio kritike o retroaktivnosti pojedinih odredbi Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti te naglasio kako je cilj izmjena tog zakona omogućiti najdjelotvorniji način upravljanja krizom u situaciji pandemije.
"Nije riječ o rektroaktivnosti pojedinih odredbi zakona, ovdje se radi o takozvanoj nepravoj ili prividnoj ili kvazi retroaktivnosti koje je Ustavni sud svojim odlukama proglasio ustavnopravno dopuštenom u hrvatskom pravnom poretku preuzimajući taj institut iz prakse suda Europske unije”, pojasnio je ministar zdravstva.
Prijedlog zakona, istaknuo je, odnosi se na pravne situacije koje su u tijeku i koje traju i primjenjuje se na zatečene odnose koji se nastavljaju u budućnosti te stoga retroaktivnosti nema.
To je isto naglasio i predsjednik Sabora Gordan Jandroković koji tumači da nije riječ o retroaktivnosti obuhvaćenoj člankom 90. Ustava.
"U rješenju od 4. travnja 2017. Ustavni sud je utvrdio da kod retroaktivnosti valja razlikovati radi li se o svršenim okončanim situacijiama ili pravnim situacijama u tijeku. Odnosi li se propis na okončane situacije može se govoriti o retroaktivnosti no ako se propis odnosi na pravne situacije koje su u tijeku i primjenjuje se na zatečene odnose koji se nastavljaju u budućnosti retroaktivnosti nema”, kazao je Jandroković.
Predloženim zakonskim izmjenama na popis zaraznih bolesti dodaje se koronavirus, definiraju se epidemiološke mjere izolacije odnosno samoizolacije, daju veće ovlasti sanitarnim inspektorima za nadzor samoizolacije ili karantene, ali i propisuju kazne za kršenje tih mjera.
„Svijet je suočen s novim izazovom, riječ je o globalnoj pandemiji izazvanim novim koronavirusom” , istaknuo Beroš i dodao kako je cilj pronaći i omogućiti najdjelotvorniji način upravljanja krizom u situaciji pandemije.
Zakonom se predlaže institucionalni model prema kojem stožer civilne zaštite djeluje i odlučuje u suradnji s Ministarstvom zdravstva i Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo pod neposrednim nadzorom Vlade kojim se osigurava brza primjena sigurnosnih mjera, rekao je.
Ministar zdravstva nije mogao zastupnicima konkretno odgovoriti do kada bi mogla trajati epidemija koronavirusa poručivši međutim da je optimističan. „Kada to kompariram s razmišljanjima stranih stručnjaka koji kažu da će to ipak trajati neko vrijeme, tu je nesrazmjer", dodao je .
Naglasio je kako se sve epidemiološke mjere, pa i mjera zabrane kretanja, donose radi zaštite zdravlja i života građana i kako će se one početi postupno relaksirati kada se počne smanjivati broj zaraženih.
Kada je riječ o zaštitnoj opremi kazao je da se ona enormno troši, jedan zaraženi zahtjeva 50 kompleta te da je zato bilo potrebno nabaviti dodatne količine.