Je li moglo drugačije? Je li Hrvatska mogla znati i učiniti nešto više oko puteva ruskog kapitala, onog koji hrani Putinov režim nakon napada na Ukrajinu? Pitanja su to koja se neminovno postavljaju i nakon najnovijeg slučaja pokušaja vlasničkog preslagivanja u Fortenova grupi.
Nakon što je odjeknula informacija da je misteriozni šeik Saif Alketbi iz Ujedinjenih Emirata kupio 43,3 posto Fortenova grupe, odnosno udio ruskog Sberbanka koji je za razliku od europske podružnice Sberbanka bio pod specifičnim režimom sankcija, iz Fortenove, u kojoj je zadnjih mjeseci dominirao Pavao Vujnovac iako ima četvrtinu dionica, poduzetnik koji je izrastao na trgovanju plinom ruskog Gazproma, tvrde da to što se zbilo nije bilo zakonito, iz Vlade su najkonkretnije nastupala dva – državna tajnika. Stjepan Čuraj, državni tajnik u Ministarstvu financija izjavio je da arapski poduzetnik nije od hrvatske strane zatražio nužne dozvole, a onda je i državni tajnik iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Frano Matušić, dao prilično konkretne informacije.
Saznalo se tako da je ruski Sberbank bio na listi sankcija, jer bilo je mnogo pitanja proteklih mjeseci kako je moguće da je europska podružnica Sberbanka odmah sankcionirana i blokirana (bio je to onaj trenutak u kojem je bankarske poslovnice Sberbanka u Hrvatskoj preuzeo HPB), a centrala Sberbanka, moskovska – nije obuhvaćena na taj način, odnosno, bilo je evidentno da traju pregovori o preuzimanju njezina udjela u Fortenova grupi. Sada je Frano Matušić objasnio da je hrvatska Vlada tražila tu iznimku za ruski Sberbank da bi bilo moguće otkupiti njezin udio u Fortenova grupi do 31. listopada. Vlada je, objavio je sada Frano Matušić, imala dva zahtjeva, jedan od mađarskog fonda Indotech, a drugi od mirovinskih fondova – no mirovinski fond AZ nije pristao na transakciju, te je to odustajanje spriječilo transakciju.
Frano Matušić je također pojasnio da se sve radi s nadležnim tijelima drugih država, "s obzirom na to da je u cijelu priču umrežena i nizozemska kompanija Kroll koja je depozitar i ona raspolaže prenosivim obveznicama".
Ključni ljudi za provođenje sankcija
Zanimljivo je da za obojicu državnih tajnika u javnim nastupima nije naglašeno da su oni članovi Vladine Međuresorne stalne skupine za provođenje sankcija (puni naziv: za primjenu i praćenje provede međunarodnih mjera ograničenja), pri čemu je Frano Matušić i glavni koordinator. Radi se o ključnom tijelu Vlade RH za provođenje sankcija, tijelu u kojem surađuju predstavnici nekoliko ministarstava, HNB-a, ali i SOA-e i VSOA-e, ali sve što su radili do sada u pravilu se predstavljalo kao"„povjerljivo", odnosno – tajna.
Kada smo pripremali tekst o funkcioniranju hrvatskog tima za sankcije u odgovorima iz MVEP-a precizno nam je odgovoreno da je donesen pravilnik prema kojem su potezi tog tijela proglašeni "povjerljivima", a i sami smo – kada smo primjerice istraživali ruske veze u hotelskoj kući Jadranka - od svih nadležnih dobivali odgovore da je sve to vrlo povjerljivo.
Znači li to da je sada iznenada prestao vrijediti pravilnik o tajnosti ili se samo javnosti ciljano pušta dijelove koje se želi pustiti?
Nedvosmislen odgovor Europske komisije
Net.hr je nakon što su iz Međuresorne skupine odgovorili da ne mogu govoriti o konkretnim slučajevima provođenja sankcija – prije nego što je "pukao" slučaj Fortenova – s obzirom na to da se radi o tijelu koje je vezano za sankcije koje propisuje Europska unija, uputio upit Europskoj komisiji je li tajnost o provođenju sankcija propisana na razini EU-a, ili se radi o odluci države članice koliko će informacija dijeliti sa svojom javnošću, te smo dobili nedvosmislen odgovor.
"Odluka o tome hoće li o provedbi sankcija obavještavati javnost počiva na državama članicama. Države članice i Europska komisija na provedbi sankcija rade u duhu iskrene suradnje; pritom bi dobra praksa bila međusobno savjetovanje u slučaju da država članica utvrdi kako otkrivanje informacija ima posljedice na druge države članice ili na EU u cjelini", navedeno je u odgovoru iz ureda Europske komisije.
Drugim riječima, Plenkovićeva vlada je sama odlučila proglasiti tajnost postupaka koji se tiču sankcija, a sada smo na slučaju Fortenova i otkrili kako je to otprilike izgledalo. Iza zatvorenih vrata, uz povremeno ciljano puštanje neslužbenih informacija, razgovaralo se s ključnim ljudima Fortenova grupe o rješavanju problema Sberbanka, ali je na kraju ruska banka odlučila odigrati po svojem – ubacivanjem misterioznog šeika, kojeg sada i predstavnici Vlade počinju povezivati s eksponentima ruskog kapitala s Malog Lošinja.
Je li vrijeme za otvaranje tajni s Malog Lošinja?
Spekulira se, naime, da iza arapskog šeika isto stoji ruski kapital, ovaj puta vezan za Krešimira Filipovića, suvlasnika malološinjske hotelske kuće Jadranka koji je inače i potpredsjednik moćne ruske građevinske tvrtke, Velestroj, koja je direktno vezana za Putinov režim. Veza, koju je spomenuo u svom javnom istupu čak i premijer, traži se u činjenici da je jedan od suvlasnika PR agencije Millenium promocija koja je objavila vijest o šeikovom preuzimanju, Mario Petrović, u Nadzornom odboru lošinjske Jadranke, odnosno, da je bliski suradnik Krešimira Filipovića, jednom od najmoćnijih eksponenata ruskog kapitala u Hrvatskoj.
O Krešimiru Filipoviću i kompleksnoj mreži ruskih veza na Malom Lošinju Net.hr je pisao u više navrata, pa i onda kada smo otkrili da je u jednom od hotela iz portfelja Jadranke, najluksuznijem, ugošćen bivši ministar financija Zdravko Marić – koji se tom prilikom i družio s moćnim Krešimirom Filipovićem.
Pitali smo i tada oko ruskih veza kod nadležne Međuresorne skupine za sankcije osnovane pri Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, pitali smo i oko nekih drugih ruskih veza – ali u pravilu smo dobivali odgovore da su to povjerljive informacije. A državni tajnik Stjepan Čuraj je u nastupu na Radio Rijeci još u prvim danima provođenja sankcija odmah zaključio da nema ničeg problematičnog u vlasničkoj strukturi malološinjske Jadranke. Sada pak i sam premijer traži "sabiranje informacija o gospodinu kojeg se vezuje uz PR agenciju". No, nije li ih se možda moglo sabirati ranije? Ili su sabrane, pa ih se tretiralo malo drugačije zbog dobrih političkih veza? Sve je to, dakako - bilo posve povjerljivo.
S obzirom na to da se sada u slučaju Fortenova pokazuje da je Vlada igrala pozadinske igre u kojima je, na kraju, izgleda brutalno izigrana, možda je vrijeme da počnu otvoreno i transparentno hrvatskoj javnosti pojašnjavati kako točno provode sankcije koje su propisali EU i UN, i jesu li sve ruske veze zahvatili jednako, jer sudeći prema odgovoru koji je Net.hr dobio iz Europske komisije, nitko iz EU-a nije propisao ovakav oblik tajnost koji si je osmislio hrvatski tim za sankcije.
