Beogradski tisak posvećuje veću pažnju zagrebačkom sastanku na vrhu Europske unije i zemalja jugoistočne Europe, nego što su to jučer učinili elektronski mediji, za koje su važniji bili događaji na jugu Srbije, odnosno sukobi naoružanih Albanaca i policije.
"Cijela regija u Europi", "Promjenama do pomirenja", "Suradnja put pomirenja", neki su od naslova izvješća iz Zagreba. Listovi uglavnom prenose u cijelosti završni dokument skupa, kao i govor jugoslavenskog predsjednika Vojislava Koštunice, u čijem se naslovu izdvaja rečenica "Sada je Kosovo najveći europski problem", kao što je učinio "Blic".
"SRJ najbliža Europskoj uniji", naslov je pod kojim većina listova objavljuje Koštuničinu izjavu po dolasku u Beorgad.
Riječima crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića posvećena je posebna pažnja, i tekstovi su objavljeni pod naslovima "Najava referenduma u Crnoj Gori" ili "Đukanović za međunarodno priznanje".
Nastup crnogorskog izaslanstva na summitu tema je prvih komentara političara. Tako je visoki dužnosnik Nove demokracije Žarko Jokanović sinoć izjavio kako je neshvatljivo da je Đukanović odbio nositi oznaku Jugoslavije, što je ocijenio "infantilnim ponašanjem".
Ponovio je uobičajeno stajalište većine političara i dobrog dijela javnosti, da Srbija "može uspješno funkcionirati sama", a da Crna Gora više "neće biti financirana iz državnog proračuna" (Jugoslavije).
U svim izvješćima govori se o demonstracijama protiv Koštunice, što "Politika" objašnjava pokušajem "diverzije" HDZ-a. Opisuju se mnogi detalji o jakim mjerama sigurnosti, jelovniku za visoke goste i pokloni koje su dobili od domaćina.
U izvješću Radija B92 navodi se, uz ostalo, da je Koštunica bio jedini govornik koji je upotrebljavao termin "zemlje Balkana", dok su svi ostali, zbog "uviđavnosti prema domaćinu", to izbjegavali.
Kao važan detalj spominje se i to da je izostala očekivana javna isprika Koštunice hrvatskom narodu.
Sam Koštunica, u izjavi po dolasku u Beograd, nije ni jednom riječju spomenuo zemlju domaćina summita.
Ocjenjujući sastanak na vrhu pet zemalja Balkana i Europske unije održan u petak u Zagrebu francuski tisak je u subotu ocijenio da je summit označio početak procesa pomirbe na Balkanu i učvrstio njegovo približavanje Zapadnoj Europi, iako ga je zasjenilo najnovije nasilje na Kosovu.
Desno orijentirani francuski dnevnik Le Figaro opisuje summit u Zagrebu "kao ogroman medijski show i jedan od velikih diplomatskih prijama ove jeseni".
"Predstavljen kao simboličko približavanje Srba i Hrvata summit nimalo nije učvrstio njihovu pomirbu", ocjenjuje list, dodajući da je "proces ipak pokrenut".
Iako su pozdravile političke promjene u Beogradu, piše Le Figaro, "hrvatske vlasti traže razbijanje struktura vlasti koje su podržavale Miloševića i da se novi jugoslavenski predsjednik ispriča zbog srpske agresije u prošlosti".
"Nakon deset godina ratovanja Petnaestorica su u Zagrebu obećali zemljama regije "prijam u Europu i odobrili 4,6 milijardi eura za razdoblje od 2000. do 2006. godine", dodaje list, upozoravajući da te zemlje moraju ispuniti još mnoge uvjete a to su "nastavak demokratizacije, gospodarske reforme, učvršćivanje mira i uspostava diplomatskih odnosa i posebice, suradnja s međunarodnim kaznenim sudom u Den Haagu".
Ova posljednja poruka, napominje Le Figaro, upućena je posebice jugoslavenskom predsjedniku Vojislavu Koštunici za kojega suradnja sa Haagom, kako je rekao ne predstavlja prioritet".
Unatoč entuzijazmu Petnaestorice zbog, kako se izrazio francuski predsjednik i predsjedatelj summita Jacques Chirac, "pomirbe našeg kontinenta sa samim sobom", piše lijevo orijentirani La Liberacion, "summit u Zagrebu nije protekao najbolje".
List ističe da je skup protekao zasjenjen "pogoršanjem situacije na Kosovu i u Srbiji", najavom crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića da će početkom sljedeće godine Crna Gora organizirati referendum o nezavisnosti i prosvjedom hrvatskih ratnih veterana zbog dolaska u Zagreb Vojislava Koštunice, koji niti jednom nije zatražio oproštenje od hrvatskog naroda zbog srpske agresije.
Sličan komentar donosi France Soir. Prema pisanju tog dnevnika slavlje zbog "susreta neprijateljske braće Srba, Makedonaca, Hrvata i Bošnjaka", na kojemu se odlučivalo ne o završetku rata nego o budućnosti, bilo bi savršeno da nije Kosova "koje je zaokupljalo sve prisutne".
"Ostavši pred vratima konferencije", zaključuje France Soir, "čini se da Kosovo nije spremno prekinuti spiralu nasilja" u regiji.
Pod naslovom "Chirac okupio bivše neprijatelje" dnevnik Le Parisien ocjenjuje navodeći francuskog ministra vanjskih poslova Huberta Vedrina da je ključ uspjeha te "smjele zamisli" bilo "htijenje zemalja regije za približavanjem Europi". Iako završna deklaracija ne spominje Kosovo, ističe list, "situacija tamo i dalje zabrinjava".
Talijanska glasila u subotu su jedinstvena u ocjeni da je Zagrebački summit otvorio novu stranicu povijesti za jugoistok Europe, ali da još treba dosta učiniti za mir i napredak.
"Corriere della Sera" započinje s rečenicom koju su izrekli gotovo svi čelnici Europske unije i zemalja jugoistoka Europe da se u Zagrebu "piše nova stranica povijesti", te ističe iz završnog dokumenta kako su zemlje preuzele obvezu da će stvarati "dobrosusjedske odnose temeljene na pravilima pregovaranja oko nesuglasja".
List dodaje kako to znači da će se o nesuglasju pregovorati "a da se ne pokolju".
Citiraju se riječi hrvatskog predsjednika Stipe Mesića, koje su zapravo bile upućene jugoslavenskom predsjedniku Vojislavu Koštunici, kako je "iluzorno raspravljati o normalizacije bez pune suradnje s Međunarodnim sudom u Haagu", te da je to potvrdio i francuski predsjednik Jacques Chirac.
Koštunica ne gleda povoljno na suradnju s Haaškim sudom, piše "Corriere della Sera". List prenosi i izjavu talijanskog premijera Giuliana Amata kako je "nezamislivo da se ubuduće Kosovo vrati kao jugoslavenska pokrajina".
List "Repubblica" ističe Mesićeve riječi da će svaka država ići samostalno u Europsku uniju i da se neće stvoriti konvoj, "čime je jasno odgovorio onima koji bi htjeli regionalni, a ne individualni pristup pojedinim državama".
Oba lista ocjenjuju da su otvorena ostala pitanja Kosova i Crne Gore.
"Repubblica" bilježi kako je "Mesić bio jako hladan i na distanci prema Koštunici", te da su Hrvati očekivali od jugoslavenskog predsjednika da zatraži oprost zbog srpske agresije.
Oba lista prenose da su veterani i invalidi Domovinskog rata prosvjedovali zbog prisutnosti Koštunice u Zagrebu.
"Repubblica" zaključuje s komplimentima hrvatskoj metropoli, pišući kako su "Zagrepčani već u Europi", s obzirom na izgled grada.
