Ugljični otisak čovječanstva sada čini 60 posto potražnje čovječanstva od prirode, što se naziva ekološki otisak.

Dan ekološkog duga označava datum kada godišnja potražnja čovječanstva prema prirodi premašuje ono što Zemlja može regenerirati u toj godini. Čovječanstvo trenutačno koristi resurse 1,7 puta brže nego što se ekosustavi mogu regenerirati, priopćeno je iz WWF Adrie.

Izvješće o stanju planeta, objavljeno u listopadu prošle godine, pokazuje kako sve zemlje regije žive iznad svojih prirodnih kapaciteta. Podaci Global Footprint Networka o ekološkom otisku potvrđuju tu činjenicu. On se mjeri u globalnim hektarima, a radi se o jedinici za mjerenje naših zahtjeva prema Zemlji (ekološki otisak) i sposobnosti Zemlje da udovolji našim zahtjevima (biokapacitet).

Slovenija se ističe kao zemlja s najvećim ekološkim otiskom (4,69 gha). Slijedi je Hrvatska (3,78 gha), iza koje su Crna Gora (3,63 gha), Bosna i Hercegovina (3,22 gha gha) te Srbija (3,1 gha).

Pozitivno je to što je u svim zemljama regije ekološki otisak mjeren u 2013. manji u odnosu na 2012. godinu.

Posljednji podaci okazuju kako Hrvatska troši resurse 2,2 planeta. Prvi put smo u ekološki dug zakoračili 1997. godine. Naš ekološki otisak čine ugljični dioksid (2,06 gha), obradive površine (0,74 gha), šumski proizvodi (0,38 gha), ribolovna (0,07 gha) i naseljena područja (0,06 gha) te pašnjaci (0,19 gha). Biokapacitet po stanovniku izinosi 2,8 gha.