Film čija je promocija održana u sportskoj dvorani vukovarske Gimnazije u suradnji s vukovarskim Gradskim poglavarstvom snimila je Vinkovačka televizija kojoj je to i prvi dokumentaristički pokušaj. Tijekom 30 minuta trajanja filma načinjen je presjek novije vukovarske povijesti s osvrtom na stradanja Vukovara u srpskoj agresiji.
Nakon kratkog obraćanja direktora Vinkovačke televizije Dragutina Veselčića i gradonačelnika Vukovara Vladimira Štengla u umjetničkom dijelu programa nastupio je Zagrebački kvartet koji se Vukovarcima predstavio izvedbom djela Jozefa Haydna "Posljednjih sedam Kristovih riječi".
Mnogobrojni Vukovarci odazvali su se pozivu gradonačelnika Vladimira Štengla te večeras u prozorima upalili lampione odajući na taj način počast braniteljima i civilima poginulim u srpskoj agresiji na Vukovar.
"Danom sjećanja na žrtve Vukovara" 18. studenoga u Vukovaru će biti obilježena deveta godišnjica vukovarske tragedije.
To je prilika za prisjećanje na dane kada se oko 1.800 pripadnika Zbora narodne garde, policije te dragovoljaca više od osamdeset dana u kasno ljeto i ranu jesen 1991. godine herojski odupiralo brojčano i borbeno nadmoćnijem neprijatelju.
Završni krug "vukovarskog pakla" započeo je 25. kolovoza općim napadom srpske vojske na grad. Branitelji i oko 15.000 civila izloženi su danonoćnim granatiranjima i razaranjima. Nakon što su 1. listopada pali Marinci, obruč oko Vukovara sve se više stezao, a uskoro je agresor ušao u vukovarsku gradsku četvrt Lužac čime su od Vukovara ostali odsječeni branitelji u Borovu naselju.
Padom strateški važnih Bogdanovaca 11. studenoga, srpskom agresoru bila su otvorena vrata za ulazak u Vukovar. Da se Vukovar više ne može održati branitelji su bili svjesni u nedjelju 17. studenoga kada je prestala organizirana obrana grada. Sutradan, 18. studenoga, sve je bilo gotovo. Srpski neprijatelj u narednih nekoliko dana zauzet će sve dijelove grada.
Više stotina civila i branitelja uspjelo se u noći sa 17. na 18. studenoga probiti do slobodnih Vinkovaca. Oni koji su ostali u Vukovaru zarobljeni su, jedan dio prebačen je preko Bosne u Hrvatsku, dok je u srpskim koncentracijskim logorima u Srbiji završilo nekoliko tisuća osoba.
Procjenjuje se da je u Vukovaru tijekom okupacije poginulo oko 1.200 branitelja i civila, više tisuća je ranjeno a isto toliko branitelja i civila odvedeno je u srpske logore.
Devet godina poslije vukovarskog trgedije na povratak u Vukovar čeka još oko 14.000 prognanih Vukovaraca. Oko 7.500 do sada ih se vratilo u grad. Od 1.571 osobe, koje se još nalaze na popisu nestalih, za 388 osoba kao mjesto nestanka naveden je - Vukovar.
U grad Vukovar, od ljeta 1997. kada je počeo povratak prognanika do danas, vratilo se 7,5 tisuća ili 34 posto prije devet godina prognanih Vukovaraca.
Po podacima regionalnog Ureda za prognanike i izbjeglice, od početka procesa mirne reintegracije Vukovar je napustilo 20 tisuća građana srpske nacionalnosti koji su Vukovar naselili za vrijeme okupacije, a koji su se vratili u svoje domove u drugim dijelovima Hrvatske. Na povratak u druge dijelove Hrvatske još čeka 2300 Srba.
Točnih statističkih podataka o broju srpskih građana u Vukovaru nema, a procjene se kreću od 9 do 12 tisuća. Po prijeratnim podacima, u Vukovaru je živjelo 21.065 Hrvata i 14.425 Srba. Broj stanovnika srpske nacionalnosti smanjio se početkom procesa mirne reintegracije, kada su mnogi od njih iz Vukovara emigrirali u zapadnoeuropske zemlje.
Osim više od 1200 poginulih, tisuća i tisuća razorenih ljudskih sudbina, srpski je agresor 1991. razorio gotovo cijeli Vukovar. Od oko 9000 obiteljskih kuća, u svakodnevnim ratnim razaranja Vukovara, na koji je dnevno padalo do 10 tisuća projektila, pošteđeno je ostalo tek nešto manje od tisuću kuća. Sve ostale pretrpjele su manje ili veće štete. Ratna oštećenja zabilježena su i na 5580 vukovarskih stanova.
Od proljeća 1998., kada je počela obnova, do danas na području grada obnovljeno je 1977 obiteljskih kuća. U obnoviteljskoj sezoni 2000./2001. u Vukovaru se obnavlja 690 kuća. Podneseno je 6076 zahtjeva za obnovom kuća, a 3430 za obnovom stanova. Osim hrvatske države u obnovi sudjeluje i EU preko provedbenog partnera ASB-a, a u obnovu se uključila i Norveška narodna pomoć. Od do sada obnovljena 1772 stana - sredstvima hrvatske države (212.784.519 kn) obnovljeno je 1414 stanova, dok je sredstvima ASB-a (57.000.000 kn) obnovljeno 358 stanova.
U Vukovaru je potrebno još obnoviti 3808 stanova. Ako se taj broj pomnoži s prosječnom cijenom od 150.000 kn po stanu, ukupno je, po procjeni županijskog ureda za obnovu, potrebno 517.200.000 kuna da bi se obnovili svi stanovi. Obnova stanova u cijelosti je zastala početkom 2000. godine i po svemu sudeći tako će biti sve dok se ne donesu propisi o raspodjeli i ne utvrde kriteriji raspodjele obnovljenih stanova.
U hrvatskom Podunavlju još nije proveden otkup stanova kao u ostalim dijelovima Hrvatske. Gradska stambena komisija utvrdila je kako je na području grada bespravno useljeno oko šestotinjak stanova. Približno isto toliko stanova njihovi trenutačni stanari koriste uz posjedovanje tzv. krajinskih rješenja izdanih u vrijeme okupacije Vukovara.
Problema ima i s obnovom objekata javne namjene, čiju su obnovu, sukladno inicijativi pokojnog predsjednika dr. Franje Tuđmana izraženoj za posjeta Vukovaru 1997. godine, preuzele sve hrvatske županije.
Svoju obvezu do sada su ispunile Osječko-baranjska, Varaždinska, Brodsko-posavska i Požeško-slavonska županija te grad Zagreb koji još treba završiti vanjsko uređenje vukovarske Gimnazije.
Svi ostali projekti zastali su zbog nerazmjera između nerealanih procjena i realno viših izdataka obnove. Osim županija, u obnovu objekata javne namjene uključila se i zagrebačka Pliva, koja obnavlja Centralnu ljekarnu dok su obnovu preuzetih objekata priveli kraju Udruga "Hrvatska žena" iz Vukovara (kapelica Gospe od Hrasta) i HDZ Švicarske i Udruga Hrvata iz Kanade (Dom hrvatskih branitelja).
Za 17 objekata, čija se obnova odvija preko Ministarstva obnove, radovi su ugovoreni u vrijednosti 111 milijuna kuna, a dosad je potrošeno 75 milijuna. Za pet objekata koji se izravno plaćaju izvođačima radova vrijednost ugovora iznosi 15,5 milijuna kuna, a od toga je dosad utrošeno 9 milijuna kuna.
Devet godina nakon "vukovarskog pakla" ruševine Vukovara i dalje bolno bodu u oči, a bez obzira na velika nastojanja i uvjeravanja hrvatskih vlasti, a i međunarodne zajednice kako je ratnu bol i mržnju nužno prevladati, još uvijek se osjeća podjela na Hrvate i Srbe, "naše" i "njihove". Podijeljena su mjesta druženja i okupljanja; kafići i restorani, mjesta školovanja- razredi pa čak i mjesta čuvanja djece - dječji vrtići.
No, bez obzira na nacionalnost najveći broj Vukovaraca danas je suočen s teškim životnim problemima. Po podacima Zajednice povratnika Hrvatske, u Vukovaru je trenutačno u 40 pravnih subjekata zaposleno tek nešto više od 4000 osoba, što je zanemariva brojka u odnosu na 21.700 koliko je prije rata zapošljavalo samo "Borovo". U "Borovu" je danas manje od tisuću, a u "Vupiku" tek nešto više od tisuću radnika.
Na Zavodu za zapošljavanje nalazi se nešto više od 3000 Vukovaraca. Teška gospodarska situacija postala je najvećom kočnicom daljnjeg povratka i početka boljeg života Vukovara.
Vladin projekt obnove Vukovara, nazvan Zakon o obnovi Vukovara, među Vukovarcima, kako vrijeme od donošenje odmiče, izaziva sve više sumnje, a nemali je broj onih koji od prvog oduševljenja svibanjskom sjednicom Vlade u Vukovaru i kasnije donesenim Zakonom, počinju sumnjati u vukovarsko ljepše sutra.
"Vukovar '91 - značenje, vrednote, identitet"
U Vukovaru se danas obilježava 18. studeni Dan sjećanja na žrtve srpske agresije na Vukovar 1991. godine. više
U znak sjećanja na sve žrtve Vukovara stradale u srpskoj agresiji na taj grad 1991. godine, danas su podno spomen obilježja na Groblju hrvatskih branitelja u Vukovaru vijence položila brojna izaslanstva. više
Gvardijan franjevačkog samostana u Vukovaru fra Zlatko Špehar predvodio je u vukovarskoj župnoj crkvi sv. Filipa i Jakova misu zadušnicu za sve branitelje i civile poginule u obrani Vukovara godine 1991. više
Potpredsjednica hrvatske Vlade Željka Antunović ocijenila je danas u Vukovaru kako je jedini pravi put gospodarskog oporavka toga grada i bržeg povratka u njega da sami Vukovarci tome više pridonesu nego dosad. više
U sklopu obilježavanja 18. studenog, Dana sjećanja na žrtve srpske agresije na Vukovar godine 1991., u kino dvorani u vukovarskoj gradskoj četvrti Borovo Naselje večeras je predstavljena knjiga predsjednika Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora Danijela Rehaka "Putevima pakla kroz srpske koncentracijske logore 1991. u 21. stoljeće". više
U najdužoj splitskoj ulici - Vukovarskoj ulici - večeras je sat vremena gorjelo nekoliko stotina svijeća u spomen na žrtve vukovarske tragedije koja se dogodila prije devet godina. više
