Vrhovni je sud pravomoćnom odlukom, u svibnju 1997., primijenio Zakon o oprostu i obustavio postupak protiv Gudelja, optuženog da je 1991. s tridesetak metaka iz automatske puške ubio Reihl-Kira, Milana Kneževića i Gorana Zubunđiju, te ranio Mirka Tubića. Gudelj je nakon ubojstva otputovao u inozemstvo, a međunarodna tjeralica za njim podignuta je 1993. U lipnju 1996. Županijski sud u Osijeku osudio ga je u odsutnosti na 20 godina zatvora. Iste godine Interpol je Gudelja izručio Hrvatskoj, pa mu je nastavljeno suđenje.
No, u svibnju 1997., tročlano vijeće Vrhovnog suda primijenilo je na Gudelju Zakon o oprostu, ocijenivši da su ubojstva izravno povezana s ratnom situacijom, odnosno da je Gudelj kaznena djela izvršio kao pripadnik pričuvnog sastava policije na dužnosti osiguranja policijskog punkta.
Na zahtjev zastupnika supruge ubijenog Reihl-Kira, odvjetnika Slobodana Budaka, Državno je odvjetništvo pred Vrhovnim sudom podnijelo zahtjev za zaštitu zakonitosti tvrdeći da je Vrhovni sud povrijedio zakon kada je na Gudelju primijenio Zakon o oprostu i protiv njega obustavio kazneni postupak zbog trostrukog ubojstva i pokušaja ubojstva.
U zahtjevu je Državno odvjetništvo istaknulo da je Gudelj ubojstva izvršio iz osobnih motiva jer je znao da se u automobilu, na koji je pucao, nalaze osobe koje su se zalagale za mirno rješenje sukoba s pobunjenim Srbima u istočnoj Slavoniji, a čemu se on protivio. Bio je ogorčen i bijesan na vođenje pregovora i na pregovarače, a takvo postupanje počinio je izvan obavljanja dužnosti, navelo je u svom zahtjevu Državno odvjetništvo.
Stoga je, tvrdi Odvjetništvo, Vrhovni sud pogriješio jer je "preširoko tumačio postojanje izravne veze između agresije, oružane pobune ili sukoba u Hrvatskoj i djela koje je počinio optuženi".
Vrhovni je sud, na sjednici održanoj 10. studenoga ove godine, prihvatio argumente Državnog odvjetništva i utvrdio da se ubojstva koja je počinio Gudelj ne mogu dovesti u vezu s agresijom, oružanom pobunom ili sukobom, te da je Gudeljevom amnestijom Vrhovni sud povrijedio zakon u njegovu korist.
Budući je zahtjev za zaštitom zakonitosti podignut na štetu Gudelja, Vrhovni je sud morao utvrditi postoji li ili ne povreda zakona, ali ne i dirati u pravomoćnu oslobađajuću presudu, odnosno odluku kojom je protiv Gudelja obustavljen postupak.
Komentirajući odluku suda, Budak je danas za Hinu izjavio kako je to "samo mala satisfakcija obiteljima ubijenih jer ubojica i dalje šeće ulicama".
- Izgleda da se moralo čekati da umre Franjo Tuđman da se sramotna odluka o amnestiji trostrukog ubojice proglasi krivom - naglasio je Budak, koji je u ime Jadranke Reihl-Kir podnio i ustavnu tužbu zbog oslobađajuće presude Gudelju. Budak je skandaloznim ocijenio što su među sucima koji su donijeli novu odluku Vrhovnog suda bili i suci koji su prije dvije i pol godine amnestirali Gudelja.
