Vlada RH reagirala na 'hrvatski WikiLeaks'

Udruga Vjetrenjača, koju vodi bloger i informatički stručnjak Marko Rakar, pokrenula je internetsku stranicu s registrom javne nabave koji pokriva šezdeset tisuća ugovora o javnoj nabavi ukupne vrijednosti od gotovo 80 milijardi kuna.

Tzv. hrvatski WikiLeaks pokrenuo je buru reakcija u medijima zbog čega je reagirala i sama Vlada Republike Hrvatske priopćenjem svim medijima.

"Vezano uz izradu baze podataka javne nabave od strane udruge Vjetrenjača i gospodina Rakara, Vlada Republike Hrvatske kao i Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva podržavaju sve inicijative koje dopunjuju mehanizme transparentnosti, a time i mehanizme transparentnosti u sustavu javne nabave.

Stoga prvenstveno želimo demantirati navod na kraju teksta o mogućim sankcijama za gospodina Rakara i udrugu Vjetrenjača vezano uz izradu navedenog alata za pregled podataka o javnim nabavama. Naime, kao što se navodi u Vašem tekstu, gospodin Rakar je svoj alat i izradio na temelju svima javno dostupnih podataka koji se nalaze u Elektroničkom oglasniku javne nabave Narodinih novina, a ne na temelju ikakvih skrivenih podataka o postupcima javne nabave i ugovorima sklopljenima temeljem njih. Sukladno tome, svi podaci koji se spominju u tekstu dostupni su javnosti, a tako i Vašim novinarima, već nekoliko godina kroz Elektronički oglasnik javne nabave Narodnih novina.

Stoga je navod da se podaci o natječajima namjerno skrivaju na web stranicama Narodnih novina u potpunosti netočan jer upravo ta baza podataka omogućava svima besplatan i stalan pristup podacima, a što je koristio i gospodin Rakar pri izradi svog alata.

Dodatno, javnosti i novinarima dostupni su i drugi podaci o javnim nabavama pojedinih naručitelja, primjerice kroz podatke o izvršenju ugovora o javnoj nabavi koji se objavljuju na internetskim stranicama pojedinačnih naručitelja. Ističemo da će se primjenom novog Zakona o javnoj nabavi od siječnja 2012. godine transparentnost dodatno pojačati, primjerice kroz obvezu objave planova javne nabave i registra sklopljenih ugovora za svakog pojedinačnog naručitelja.

Vezano uz navod da velik broj gospodarskih subjekata većinu svog poslovanja temelji na poslovanju s državom ističemo da ta činjenica ne ukazuje na anomalije u sustavu javne nabave na što se ukazuje u tekstu budući da je država veliki kupac odnosno generator poslova, a što se dodatno ističe u gospodarskoj krizi pri čemu je javna nabava samo alat kojim se to ostvaruje. Takva situacija prisutna je u većini država u kojima javna nabava također predstavlja veliki udio u BDP-u, koji doseže čak do 16%".