Riječ je o dokumentu u javnosti poznatom kao Masterplan.
Ministar zdravlja Rajko Ostojić koji je danas posljednji put sudjelovao na sjednici Vlade, rekao je da se radi o dokumentu na koji se čekalo dvadeset godina koji uvodi red u sustav.
Dokument se, kaže Ostojić, zasniva na dva temeljna načela - integraciji i supsidijarnosti u medicinskom smislu, odnosno određivanju načina na koji se pacijenti moraju liječiti.
Kako je objasnio, planira se integracija 21 od 31 bolnice, a tri glavne provedbene mjere su smanjenje broja "akutnih" postelja, uz izrazito povećanje broja postelja u dnevnim bolnicama te postelja za produljeno dugotrajno liječenje i palijativnu skrb.
"Nažalost, bijela kuga hara Hrvatskom", ističe Ostojić te smatra da plan štiti najranjivije skupine stanovništva - djecu te starije osobe koji ponekad trebaju postelje za produljeno dugotrajno liječenje.
Dodao je da je trenutni broj hospicija dvostruko veći nego kad je došao u Ministarstvo zdravlja i da će se taj broj zaokružiti na europski i svjetski standard.
Dio dobiti državnih poduzeća ide u proračun
Vlada je danas donijela odluku prema kojoj će trgovačka društva u vlasništvu ili djelomičnom vlasništvu države uplatiti dio dobiti u državni proračun za 2014. godinu.
Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Branko Grčić objasnio je da se ta mjera donosi kako bi bio lakše ispunjen plan proračunskih prihoda s obzirom na ispunjavanje obveza Hrvatske u proceduri prekomjernog deficita (EDP).
Odlukom se utvrđuje da većina društava u državnom vlasništvu ili
u kojima država sudjeluje u vlasništvu, isplaćuje 60 posto
ostvarene dobiti u 2013. godini u ovogodišnji državni proračun i
to sukladno udjelu kojeg država ima u vlasništvu. Uplate moraju
izvršiti do sredine rujna ove godine.
Postoje i određene iznimke, tako da su neka društva oslobođena
uplate dijela dobiti u državni proračun i to ona kojima su
sredstva potrebna za financiranje investicijskih projekata.
S druge strane, neke će tvrtke u potpunom ili djelomičnom vlasništvu države u ovoj godini morati uplatiti i do sto posto dobiti u proračun (Ina, Končar Elektroindustrija, Petrokemija, Podravka, Đuro Đaković Holding, Sunčani Hvar i Croatia Airlines).
Vlada je danas donijela i odluku o proglašenju gradnje Regionalnog centra za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske Piškornica strateškim projektom Republike Hrvatske.
Taj projekt, vrijedan 760 milijuna kuna, koji bi se dominantno trebao financirati sredstvima iz fondova EU-a, osigurat će primjereno zbrinjavanje otpada iz Varaždinske, Koprivničko-križevačke, Krapinsko-zagorske i Međimurske županije.
