Sit radnik i deblji novčanik. I to je donekle moguće, prihvati li Vlada prijedlog sindikata da se, uz plaće - porezno rasterete i radničke naknade za topli obrok.

''Porezno rasteretiti do određene visine, mi predlažemo da to bude 400 kn mjesečno, pobjednička kombinacija za sve 3 strane – za državu, poslodavce i radnike'', uvjeren je Ozren Matijašević

Neoporezivanjem toplog obroka profitirali bi prvenstveno zaposlenici državnih tvrtki, ali i svi oni kojima tu naknadu jamči kolektivni ugovor.

Tom mjerom radnička plaća od 3800 kuna porasla bi za dodatnih 50, a plaća od 5600 kuna za 118 kuna. Poslodavac bi istovremeno na bruto trošku za plaće uštedio 500 kuna.

''S obzirom da je bruto plaća osnovica za doprinose, ako bi se poslodavcima smanjila bruto plaća, onda se smanjuje i osnovica za doprinose, a u tom bi slučaju država još i gubila. A radnik bi dobio, i mimo ovog sad poreznog rasterećenja, još 100-njak kuna više'', tvrdi porezna stručnjakinja Lucija Turković-Jarža.

O tom prijedlogu ministar rada već dugo razgovara sa sindikatima. Iako sindikati traže da neoporezivi dio bude 400, Vlada je bliže opciji do 250 kuna.

Iako još uvijek nije dovoljno precizan, ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić slaže se s tom reformom:

''Mi jesmo za tu inicijativu, smatramo da bi trebalo omogućiti radnicima naknadu za topli obrok. Koliko će radnika biti obuhvaćeno, ovisi o kolektivnim ugovorima, o pregovorima između sindikata i poslodavaca, tako da je u ovom trenutku teško govoriti o iznosu koji bi bio na razini države.''

U teoriji, s nešto većom plaćom radnici će više i trošiti, pa bi država dugoročno mogla kompenzirati kratkoročni gubitak u proračunu.

Mirando Mrsić najavljuje novo razmatranje opcija i odluku u roku od mjesec dana.

I ovaj put zadnju riječ imat će ministarstvo financija – pred kojim je zadatak sređivanja prenapregnutog proračuna.