ZAGREB - Jadranka Kosor izmiješala je svoju krumpir salatu. Golemu proračunsku rupu kani krpati novcem radnog naroda i umirovljenika - predložila je uvođenje kriznog nameta u iznosu od osam posto na neto plaće i mirovine svih hrvatskih građana!
Tu je ideju, koja bi se odnosila na sva primanja veća od 3.000 kuna (dakle, i na razne autorske honorare, naknade i sl.) i koja bi se primjenjivala od 1. kolovoza do kraja 2010. godine, prvo iznijela predstavnicima umirovljenika, čiji se parlamentarni zastupnik Silvano Hrelja složio da, ako će se dirati u mirovine, onda treba dirati i u sve ostalo.
Nešto kasnije, kada su u Banske dvore stigli predstavnici sindikata i poslodavaca, ideja se pretvorila u namet od pet posto uz neisplatu božićnice i regresa korisnicima državnog proračuna, ili namet od šest posto, ako sindikati budu inzistirali na božićnici i regresu, makar velikoj većini onih koji bi bili pogođeni haračem nitko neće garantirati da će im poslodavac isplatiti božićnicu ili regres.
Još samo nedostaje da Vlada namet objasni kao razvojnu mjeru, jer se eto uzima izravno iz novčanika građana, tako da poslodavci neće otići u veću gabulu od one u kojoj već jesu. Drugi je par rukavica to što ti građani od kojih se želi uzeti nemaju nikakve veze s očito katastrofalnim vođenjem državnih financija, što je dovelo do potpunog nestanka novca iz proračuna.
A još prije mjesec dana hvalili su se da je situacija pod kontrolom, a prije dva tjedna su grmili da Hrvatskoj ne treba tutor.
Inače, o namjeri uvođenja linearnog nameta sindikati i poslodavci doznali su uoči sastanka s Vladom od novinara okupljenih na Markovom trgu..
Nama je toga DOSTA!
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever kaže da je apsolutno neprihvatljivo uvođenje bilo kakvog linearnog nameta i dodaje da bi posljedice krize trebali snositi isključivo oni koji su nas u nju i uveli. "Ako Vlada nema rješenja, mi nećemo prihvaćati da sve plaćaju građani", rekao je Sever i dodao da Vlada već odavno nema povjerenje među sindikalcima.
"Postoje i neka druga rješenja, ali ta druga rješenja u prvome redu mora pravdati sama Vlada, a ne da sve skupa baca nama preko leđa. Nama je jednostavno toga DOSTA!", zaključio je Sever.
Njegov kolega iz Udruge radničkih sindikata Hrvatske Damir Jakuš, koji je u ponedjeljak Vladi predložio uvođenje progresivne, a ne linearne stope kriznog nameta, također se protivi ovom Vladinom prijedlogu. Kaže da je u Vladi nakon njegovog prijedloga nastupila šutnja.
Prijedlog je nevjerojatan!
Vilimu Ribiću iz Matice hrvatskih sindikata Vladin je prijedlog nevjerojatan, jer kaže da, kada bi se i uveo linearni namet, stopa od osam posto bi bila previsoka. Dodao je da su s Vladom raspravljali o oko milijardu i pol kuna proračunskog manjka koje bi pokrili građani, ali da bi u nekakvim postotcima osam posto svakako bilo previše.
Prema preliminarnim izračunima, Vlada bi kriznim nametom htjela namaknuti čak pet milijardi kuna iz džepova građana.
Namet će urušiti naše gospodarstvo
Šef Hrvatske udruge poslodavaca Đuro Popijač vrlo je kratko izjavio da bi bilo kakvo novo opterećenje na ionako preskupu cijenu rada u Hrvatskoj značilo urušavanje domaćeg gospodarstva.
Jadranka ih nije uvjerila da je salata dobra
Sastanak "socijalnih partnera" završio je u utorak navečer, a nastavak pregovaranja dogovoren je za srijedu.
Sindikalci se i dalje protive linearnom oporezivanju svih građana te se zalažu, ako se namet već mora uvesti, da to bude progresivna stopa, koja bi rasla ovisno o visini primanja, s tim da se u najniže plaće i mirovine ne bi diralo.
Predsjednik Izvršnog odbora Hrvatske udruge poslodavaca Damir Kuštrak smatra da svaki novi namet znači i novo smanjenje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. "Takav je porez uveden u Srbiji, Mađarskoj i Litvi, ali nigdje nije uspio".
Bolje harač, nego neisplata plaće
Sama premijerka rekla je da će se prije konačne odluke o svim proračunskim zahvatima, uključujući i stopiranje i prolongaciju nekih kapitalnih projekata, morati konzultirati sa svojim koalicijskim partnerima, a detalji dogovora trebali bi biti poznati u petak.
Na pitanje je li pravedno da teret krize padne na leđa radnika i umirovljenika, Kosor je uzvratila da bi bilo puno nepravednije kada ljudi ne bi dobili plaće, kada bi izgubili posao te da Hrvatskoj mora pomagati netko sa strane. "Mislim da bi to bilo puno nepravednije, a nepravednije bi bilo i da pokažemo i sebi i drugima da ne znamo urediti svoje financije i da polako zatvaramo neke druge projekte", kazala je.
