S pronađenim žlicama je prije 16 stoljeća ručao bogati građanin
Cibala. Njegovo ime još se ne zna, no s obzirom na vrijednost
blaga možda je bio i povijesna ličnost.
"To će biti naša svojevrsna Mona Liza. Znači u Louvre idete
vidjeti Mona Lizu, ali onda pogledate i sve ostalo. Tako se i mi
nadamo isto da će ovo blago, ova ostava privlačiti još više ljudi
u Vinkovce", kazao je Hrvoje Vulić, kustos i
arheolog u gradskom muzeju Vinkovci.
No, Vinkovci u Rimskom carstvu krajem 4. stoljeća nisu bili
sigurno mjesto pa je nepoznati bogataš morao zakopati svoje
blago. Koliko će opet sjati, znat će se tek nakon višegodišnje
restauracije.
"Dakle, srebro je tijekom stoljeća korodiralo, tako da izvorna
površina na ovim predmetima vjerojatno neće kod većine predmeta
izgledati baš tipično srebrnog sjaja na kojeg smo navikli",
pojasnio je Damir Doračić, voditelj
konzervatorsko-restauratorskog Odjela u Arheološkom muzeju
Zagreb.
Zbog velikog interesa javnosti polovina vinkovačkog blaga će
prije odlaska u ruke restauratora tri tjedna biti izložena u
zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt.
"U fokusu je stanje tih predmeta danas i ono što će biti nakon
nekoliko godina kada ti predmeti budu dovršeni", rekao je
Zlatko Uzelac, pomoćnik ministrice
kulture.
Pedeset antičkih posuda koji su uzbudile stručnjake iz cijelog
svijeta tada bi trebale kući u Vinkovce u novoizgrađeni muzejski
prostor.
Već bi usporedbe sa Seusovim blagom trebale biti dovoljan mamac.
"To su milijunski iznosi, no njihova vrijednost znat će se tek
nakon konzervacije", objasnio je Hrvoje Vulić, kustos i arheolog
u gradskom muzeju Vinkovci.
Vinkovci sigurno to zaslužuju kao jedan od najstarijih gradova u
cijeloj Europi.
Interes javnosti bio je prevelik da se čeka završetak višegodišnje restauracije pa će Vinkovačko blago moći vidjeti svi koji u sljedeća tri tjedna posjete zagrebački Muzej za umjetnost i obrt. Iako će se vrijednost procjenjivati tek za nekoliko godina već sada se zna da je višemilijunska.
