S pronađenim žlicama je prije 16 stoljeća ručao bogati građanin Cibala. Njegovo ime još se ne zna, no s obzirom na vrijednost blaga možda je bio i povijesna ličnost. "To će biti naša svojevrsna Mona Liza. Znači u Louvre idete vidjeti Mona Lizu, ali onda pogledate i sve ostalo. Tako se i mi nadamo isto da će ovo blago, ova ostava privlačiti još više ljudi u Vinkovce", kazao je Hrvoje Vulić, kustos i arheolog u gradskom muzeju Vinkovci. No, Vinkovci u Rimskom carstvu krajem 4. stoljeća nisu bili sigurno mjesto pa je nepoznati bogataš morao zakopati svoje blago. Koliko će opet sjati, znat će se tek nakon višegodišnje restauracije. "Dakle, srebro je tijekom stoljeća korodiralo, tako da izvorna površina na ovim predmetima vjerojatno neće kod većine predmeta izgledati baš tipično srebrnog sjaja na kojeg smo navikli", pojasnio je Damir Doračić, voditelj konzervatorsko-restauratorskog Odjela u Arheološkom muzeju Zagreb. Zbog velikog interesa javnosti polovina vinkovačkog blaga će prije odlaska u ruke restauratora tri tjedna biti izložena u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt. "U fokusu je stanje tih predmeta danas i ono što će biti nakon nekoliko godina kada ti predmeti budu dovršeni", rekao je Zlatko Uzelac,  pomoćnik ministrice kulture.   Pedeset antičkih posuda koji su uzbudile stručnjake iz cijelog svijeta tada bi trebale kući u Vinkovce u novoizgrađeni muzejski prostor. Već bi usporedbe sa Seusovim blagom trebale biti dovoljan mamac.   "To su milijunski iznosi, no njihova vrijednost znat će se tek nakon konzervacije", objasnio je Hrvoje Vulić, kustos i arheolog u gradskom muzeju Vinkovci. Vinkovci sigurno to zaslužuju kao jedan od najstarijih gradova u cijeloj Europi.