Jedna predizborna ideja u kampanji za europarlamentarne izbore izdvojila se od ostalih, a promiču ju Most, Živi zid i Reformisti.
Radi se o inicijativi da se od Europske unije traži odšteta za masovno iseljavanje iz Hrvatske,refor a promovirao ju je varaždinski župan i kandidat Reformista za EU izbore Radimir Čačić zalažući se za formiranje kompenzacijskog fonda na razini Europske unije, putem kojeg bi se nadoknadila šteta Hrvatskoj i drugim zemljama koje trpe masovno iseljavanje.
Iz tog razloga tportal je odlučio izračunati koliko je Hrvatska oštećena odljevom mozgova u razvijene zemlje Europske unije, uzimajući u obzir broj iseljenika i troškove njihovog školovanja.
Odlazak visokoobrazovanih
Prema podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja, prosječni godišnji trošak školovanja studenta, koji uz školarinu uključuje troškove studentskog standarda (smještaj i prehrana) iznosi 27.550 kuna (3720 eura).
Zadnje izvješće Eurostata pokazuje da u drugim državama Europske unije dulje od godinu dana živi 348.300 radno sposobnih osoba u dobi od 20 do 64 godine s hrvatskim državljanstvom, a od ulaska u Europsku uniju broj iseljenika povećao se za 82.300 ili 31 posto. Zanimljivo je kako je najviše je rastao broj visokoobrazovanih.
Tako je od 2013. do 2017. godine broj visokoobrazovanih koji su našli posao u EU narastao s 36.600 na čak 60.600.
Nije sve tako crno
Iako je šteta na temelju njihovog odlaska procijenjena na 446,4 milijuna eura, što bi doseglo milijardu, ako se uračuna i osnovna i srednja škola, ne treba zanemariti i korist koju ostvarujemo zbog iseljavanja.
Osim što je njihovim odlaskom država značajno uštedjela na socijalnim naknadama i troškovima za nezaposlene, hrvatski gastarbajteri koji su pronašli poslove diljem svijeta u Hrvatsku su poslali 1,04 milijarde eura. Od pristiglih doznaka u Hrvatsku, 566 milijuna eura uplaćeno je iz zemalja članica EU-a, dok je preostalih 505 milijuna eura stiglo iz zemalja izvan EU-a.
