Posljednjih je godina Hrvatsku s jedne strane zahvatio masovni val iseljavanja radno sposobnog stanovništva, a s druge porast većih i manjih investicija pa je očit nedostatak kvalitetnih majstora. Tako investitori i kućanstva ostaju uskraćeni za usluge sitnih popravaka i sanacije kvarova. Kad im se posreći pronaći majstora, onda se kasni s radovima, a nije rijetkost da ono što je napravljeno na kraju nije dobro izvedeno, a masno je naplaćeno.
Za kvalitetne majstore postoje liste čekanja. Sve su to razlozi zbog kojih se sve češće čuje da meštri bolje zarađuju od kirurga. Nisu više rijetki ni slučajevi da obrtnici odbijaju poslove jer ne mogu pronaći adekvatnog radnika, a bez njih ne mogu ispuniti ni ugovorene obveze
Jedan od takvih koji su traženi i za čije se usluge bore
investitori prepoznat je po kvaliteti izvođenja keramičarskih
radova. Boško Kranjac, vlasnik tvrtke iz Vodica,
kaže da ne zna koliko zarađuju kirurzi, ali za meštre može reći
da mjesečno uprihode od 1.000 do, vrlo rijetko, 1.500 eura.
''Nisam siguran da kirurg ne zarađuje više. ... Danas nema
neozbiljnih investitora koji će dopustiti rizik loše obavljenog
posla. U tim krugovima dobro se zna tko dobro obavlja posao, a
tko loše. Za obavljanje ovih poslova vrlo je važna i preporuka'',
istaknuo je za
Slobodnu Dalmaciju Kranjac.
Predsjednik HGK – Županijske komore Split Joze
Tomaš napominje da, unatoč traženjima poslodavaca i
gospodarstvenika, ni u ovoj školskoj godini nije došlo do većih
promjena u upisnim kvotama, pa je i ove godine svaki četvrti
upisani učenik – gimnazijalac: ''Hrvatska gospodarska komora
zalaže se za jače povezivanje tržišta rada i obrazovanja, odnosno
obrazovnih politika i potreba našega gospodarstva, uz uvođenje
dualnog obrazovanja, kako bi se osigurao kvalitetan kadar i sve
potrebne struke na tržištu''.
Iz Hrvatske obrtničke komore ističu da je odlazak kvalitetnih
majstora u inozemstvo višestruk gubitak jer su uloženi
resursi u njihovo obrazovanje te ostajemo
bez kvalitetnog kadra, tako da je nužan rad na
zadržavanju dobrih majstora. Niz godina upozoravaju i na sivu
zonu.
I u HOK-u drže da je jedan od razloga za nedostatak adekvatnih
majstora to što sustav strukovnog obrazovanja ne prati potrebe
suvremenog tržišta rada, a Dragutin Ranogajac,
predsjednik Komore, napominje da je nedostatak radne snage postao
sustavni problem jer se nije na vrijeme uvidjela njegova
važnost. Rješenje prije svega vidi u kvalitetnom strukovnom
obrazovanju: ''Nema obrtništva bez mladih generacija, koje treba
poticati da upisuju programe strukovnog obrazovanja, a naročito
obrtnička zanimanja, koja su deficitarna. Hrvatska obrtnička
komora uputila je određene prijedloge novoj Vladi RH. Predložili
smo cjelovit pristup problemu nedostatka radne snage prvenstveno
kroz brigu za strukovno obrazovanje, a zatim i određenim
promjenama u radnom, mirovinskom i zdravstvenom zakonodavstvu''.