Već sljedeće godine građani koji žive na 500 metara ili manje od neusklađenog odlagališta otpada imat će pravo na novčanu naknadu. Ona je propisana novim Pravilnikom o naknadama zbog blizine i korištenja odlagališta, koji je u petak pušten u javno savjetovanje. To je prvi put da je država propisala da stanovnici koji žive u blizini deponija moraju dobiti određeni iznos zbog narušenog načina života.
Dosadašnja praksa određivanja naknada bila je u nadležnosti gradova ili općina. Tako, primjerice, oko 6000 ljudi koji žive u blizini zagrebačkog Jakuševca dobiva 5400 kuna po članu obitelji. Osim toga, vlasnici nekretnina u blizini smetlišta imali su pravo i na umanjenu vrijednost, a razlika između toga i tržišne vrijednosti bila je isplaćivana u roku od pet godina.
Nekoliko nelogičnosti
Nova će se naknada formulirati prema umnošku godišnjeg prihoda pravne osobe koja upravlja deponijem s koeficijentom koji određuje jedinica lokalne samouprave, podijeljenog s brojem vlasnika objekata u krugu od 500 metara. Ipak, visinu naknade će određivati gradonačelnici ili općinski načelnici, koji za to imaju rok od šest mjeseci nakon stupanja pravilnika na snagu.
No, u samom pravilniku postoje neke nelogičnosti. Naime, nitko ne zna što su neusklađena odlagališta, kao niti koliko ih ima. Iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike kažu tek da "odlagališta otpada moraju udovoljavati propisanim uvjetima iz Pravilnika o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta u smislu dozvola, tehničke opremljenosti, načina prihvata i odlaganja otpada, vrste i količine otpada koja se odlaže, i monitoringa. Odlagališta koja ne udovoljavaju ovim uvjetima smatraju se neusklađenima."
"Koliko znam, u posljednjih par godina je zatvoreno 20 do 30 odlagališta, što znači da ih trenutno u Hrvatskoj ima 120 na kojima se odlaže otpad. No, koliko ih je neusklađenih, to ne znamo", rekla je za JutarnjiAleksandra Anić Vučinić iz Hrvatske udruge za gospodarenje otpadom.
Druga nelogičnost jest to što će naknadu moći dobiti samo stanovnici koji su živjeli u nekretninama prije negoli su smetlišta izgrađena. Oni koji su se naknadno doselili ostat će bez ičega. Treća nelogičnost je to što su iz pravilnika isključeni oni koji žive u blizini centara za gospodarenje otpadom.
"Imamo situaciju gdje se veliki broj građana Medulina i Viškova buni zbog neugodnog mirisa iz Centra za gospodarenje otpadom Kaštijun i Marišćina, no oni neće biti zahvaćeni ovom odlukom, kao ni svi stanovnici koji će se nalaziti u blizini budućih centara, što nikako nije pošteno, kaže Sonja Polonijo, stalna konzultantica Udruge gradova za pitanje gospodarenja otpadom.
Propisana naknada i za odvoz smeća drugdje
Isti pravilnik propisuje i naknadu za gradove i općine koji će svoj otpad odvoziti u drugim jedinicama lokalne samouprave. Ministarstvo zaštite okoliša je zatvorilo dosta odlagališta, a u planu su i nova zatvaranja, pa pojedina mjesta moraju svoj otpad voziti drugdje. Za to će plaćati naknade gradu u koji voze svoj otpad i to u visini do 20 posto cijene odlaganja jedne tone komunalnog otpada na tom smetlištu bez PDV-a. No, općine mogu donijeti odluku da se ta naknada ne plaća.
