"Banke vas financiraju sve do kraja života, a jednom kad vas više nema prodaju vaš dom i naplate se. Zanimljivo", tvrde oni na koje se ova ideja odnosi.
"Čini mi se solidnije nego o nekom drugom ovisiti."
"Neloše zvuči, ali nisam sigurna da će to uskoro zaživjeti."
Moglo bi zaživjeti, a riječ je o takozvanom kreditu s obrnutom hipotekom, koji je osmišljen u Americi prije 50-ak godina.
Takvi krediti namijenjeni su starijima od 55 koji imaju vrijedne nekretnine. Oni bi s bankom potpisali ugovor. Banka bi određeni iznos novca uplaćivala klijentu u ratama, na nekretnini bi se upisala hipoteka, a uplaćeni iznos banka bi s kamatama naplatila prodajom nekretnine nakon smrti klijenta!
"Starih ljudi koji imaju relativno mala tekuća primanjaima dovoljno je, a imamo visoku vrijednost u imovini, dakle mogućnost stoji pred njima da naprosto svoj život poboljšaju s jednim takvim proizvodom", kaže Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka.
Neke banke u ovom trenutku intenzivno razmišljaju o uvođenju takvih kredita.
Ovaj novi proizvod banke će uskoro predstaviti HNB-u. Ako zaživi, sasvim je jasno da banke neće potpisati puno takvih ugovora jer se ne žele zatrpati nekretninama.
Banke se tako žele prilagoditi demografskim trendovima, a i u žestokoj konkurenciji svaki im je novi klijent važan. U Matici umirovljenika tvrde da bi to moglo poboljšati kvalitetu života, ali traže da se takvi ugovoru u detalje preciziraju zbog loših iskustava koja imaju s ugovorima o dosmrtnom uzdržavanju.
"Gledajte, umirovljenicima to jako lijepo sad sigurno izgleda. I to je dobro, ali da to bude onako kako treba biti i da se s tim umirovljenicima ne sklapa ugovor bez institucija koje su zadužene za njihovu skrb, da se njih ponovno na neki način ne prevari", kaže Višnja Fortuna, predsjednica Matice umirovljenika Hrvatske.
Stručnjaci iz udruge Štedopis, koja radi na financijskom obrazovanju, tvrde da bi ovaj model za građane bio sigurniji od nekih drugih.
"Štiti se stara populacija, a znamo da su u velikim praznim stanovima u kojima žive samci, stari ljudi, pa su često žrtve pojedinaca koji ih iskorištavaju", kaže Marina Ralašić, predsjednica udruge Štedopis.
Iako se detalji još bruse, iznos koji bi građani tako mogli dobiti od banke ograničio bi se na 50 do 70 posto vrijednosti nekretnine, a tek eventualni višak koji bi ostao nakon prodaje dobili bi nasljednici.
