Platforme Možemo! i Zagreb je naš! predstavile su svoj izborni program s kojim će se boriti za ulazak u Sabor. U priopćenju su istaknuli kako svoj program temelje na tri glavna stupa: zeleno otporno gospodarstvo i dostojanstveni uvjeti rada, društvenoj jednakosti i demokratizaciji i međunarodnoj solidarnosti.
"Pred vama je plan oporavka Hrvatske od krize, ali i od HDZ-a i političkih elita koje su do sada vodile ovu zemlju. Iskustvo višegodišnje beskompromisne borbe, od Zagreba do Dubrovnika, od Pule do Karlovca, u gradskim vijećima i skupštini, ali i na ulici s građanima, sada donosimo u Sabor kojemu ćemo vratiti smisao i sadržaj. Dolazimo ne samo promijeniti politiku, nego promijeniti ovo društvo. Predstavljamo vam ambiciozni program kojim mijenjamo našu zajedničku budućnost.
Kriza izazvana aktualnom pandemijom do kraja je ogolila naše stare probleme. Prije svega to su trajna stagnacija i zaostajanje. Društvene koristi od povremenih perioda ekonomskog rasta vrlo su neravnomjerno raspoređene, a porijeklo sve više određuje životne izglede. Živimo u društvu u kojem su ljudi izgubili povjerenje u demokratski proces jer se demokratskim putem o ničemu bitnom ne odlučuje, a javne i državne institucije umjesto ispunjavanja svojih javnih, općekorisnih funkcija servisiraju klijentelističke mreže.
Naša je poruka: mi se kao društvo moramo promijeniti. Nema povratka na staro, ali teret promjene ne smijemo staviti jednako na sva leđa jer nismo svi jednako odgovorni, niti smo imali jednako koristi od neuspjelog hrvatskog razvojnog modela.
Nismo spremni prihvatiti ono što se zvalo “normalnim”, a to je dugogodišnja stagnacija, rašireni osjećaj pesimizma i rezignacije, odlazak mnogih iz zemlje. Ne prihvaćamo takvo stanje jer ovo društvo itekako ima znanja, snage i osjećaja za društvenu pravednost – na kojima MOŽEMO graditi bolju budućnost.
Kriza izazvana pandemijom koronavirusa pokazala je da je moguće provesti dalekosežne promjene kolektivnog i individualnog ponašanja. Važno je to osvijestiti jer tako postaje mogućim otvoriti nove horizonte i postaviti ambiciozne ciljeve.
Ulaganje u javne usluge i infrastrukturu
Istovremeno ova pandemija nije dobar primjer transformacije društva kakvu želimo jer nije smanjila nego je dodatno produbila društvene nejednakosti i najviše je krizi izložila one najranjivije. Moramo izvući pouke iz kritičnog nedostatka kapaciteta sustava skrbi i iz nebrige kojom se naš sustav odnosio prema najranjivijim skupinama, prema djeci i starijima, ozbiljno narušavajući njihova prava i njihovo dostojanstvo. Također moramo osvijestiti važnost zanimanja na prvim crtama i što ona znače za društvo.
Potrebno je da jasno iskažemo važnost ulaganja u javne usluge i javnu infrastrukturu, istraživanja te u razvoj poduzeća koja znanost i visoke tehnologije primjenjuju. Moramo napustiti pretpostavku da će se privatnom inicijativom napredak dogoditi sam po sebi jer neće - takvih primjera jednostavno nema. Društveni razvoj zahtijeva kompleksne organizacijske, institucionalne i proizvodne modele, odnosno nužnu suradnju i ispreplitanje privatnog i javnog sektora.
Hitno moramo napustiti štetan razvojni model temeljen na klijentelističkoj i rentijerskoj ekonomiji, eroziji radničkih prava, devastaciji industrijske baze i izvlačenju profita kroz neodržive i špekulativne projekte koji ne odgovaraju potrebama lokalnog stanovništva i našim zajedničkim dugoročnim interesima. Kriza izazvana pandemijom koronavirusa dodatno je osvijestila rizike prekomjernog oslanjanja na turizam.
Borba protiv klimatskih promjena
Iako se nakon 2008. godine hrvatska ekonomija prema nekim indikatorima oporavila, nismo vratili broj radnih mjesta koji smo imali prije, dok je značajno porastao udio privremeno zaposlenih, zaposlenih na određeno vrijeme, dok mnogi rade u dereguliranim uvjetima. Rezultat toga je stalno pogoršavanje uvjeta rada te pad njegove cijene. Istovremeno pratimo odljev radne snage u inozemstvo i suočeni smo s činjenicom da u nizu djelatnosti nedostaje radne snage.
Ne smijemo dopustiti da se borba protiv klimatskih promjena odgodi pod izlikom pandemije ili gospodarskog oporavka. Kao društvo neizbježno se suočavamo s povećanim rizicima od suša i poplava, toplinskih valova, pojačanih migracija i opasnošću novih infekcija. Hrvatska je jedna od triju europskih zemlja koja trpi najveću štetu od ekstremnih klimatskih događaja u odnosu na svoj bruto domaći proizvod. S obzirom na to da poljoprivreda i turizam zajedno čine 25 posto našeg BDP-a, iznimno smo ranjivi na učinke klimatskih promjena. Također, borba protiv klimatskih promjena nužno pred nas stavlja zahtjev za međunarodnom solidarnošću i predanošću u postizanju europskih i globalnih rješenja.
Ovaj trenutak vidimo kao nužnu točku preokreta kako bi se naše društvo oporavilo i steklo veću otpornost za buduće izazove koji sigurno dolaze. Donosimo znanje i borbenost kojom to MOŽEMO postići.
Nema povratka na staro. Političke nas elite godinama uvjeravaju da Hrvatska ne može bolje! MOŽEMO!
Zajedno Hrvatsku MOŽEMO oblikovati u pravedno, zeleno, solidarno i prosperitetno društvo", priopćili su.
