Lupanje na vrata i navlačenje liječnika - prizori su koji se u domovima zdravlja ponavljaju gotovo svaki dan. U ordinaciji liječnice obiteljske medicine SAnje Kljajić-Grotić zbog nasrtanja pacijenta policija je intervenirala čak četiri puta, a jedan slučaj je završio na sudu.
"Viče, vrijeđa me i verbalno mi prijeti. Rekao mi je da bi mi trebalo skinuti glavu ako u par minuta, točnije u pet minuta, ne učinim što traži od mene, da ćemo se mi drukčije razgovarati", ispričala je liječnica Kljajić-Grotić.
Prema posljednim podacima iz 2014. liječnici su verbalno napadnuti 800 puta, a 122 fizički. Iz Hrvatske liječničke komore poručuju da su nove brojke još i veće.
"Ova zadnja dva napada na kolegu u Zadru i kolegicu u Osijeku su samo vrh sante leda, a ako vidimo i zadnji slučaj prije dva tjedna na kolegu u Njemačkoj koji je smrtno stradao i za koji smo izrazili sućut u ime Hrvatske liječničke komore, vidimo da je to ozbiljan problem", kaže Davor Vagić iz Hrvatske liječničke komore.
Zato su uz HUBOL i KOHOM zatražili promjenu Kaznenog zakona. Poručuju da se napad na liječnike mora tretirati kao napad na službenu osobu.
"Samo siguran liječnik na svom radnom mjestu, koji neće biti ustrašen niti od verbalnog, niti fizičkog nasrtaja svog pacijenta, bit će siguran i za sve ostale pacijente", kaže Vesna Potočki-Rukavina, predsjednica zagrebačke podružnice KoHOM-a.
Ministarstvo zdravlja iniciralo je promjene Kaznenog zakona još u ožujku, a iz Ministarstva pravosuđa odgovaraju - ukoliko radna skupina prilikom pripreme nacrta prijedloga izmjena i dopuna Kaznenog zakona ne obuhvati pristigle prijedloge, bit će razmatrani u okviru praćenja primjene i širih izmjena Kaznenog zakona.
Zbog čestih verbalnih i fizičkih napada isto su tražili učitelji.
"2014. Sinidkat hrvatskih učitelja je tadašnjem ministru Jovanoviću predao inicijativu za izmjenu Kaznenog zakona. 2015. godine je to prihvaćeno i učitelji i nastavnici su dobili status štićene osobe", kazao je Davor Kovačić iz Sindikata hrvatskih učitelja.
Napad na njih kažnjava se zatvorom od šest mjeseci do pet godina. U nekim školama postoje i zaštitari, pa su isto od Ministarstva zdravlja zatražili liječnici.
"Imaju ih javne ustanove; pošte, banke i bolnice imaju zaštitarske službe, ali ne i domovi zdravlja. Ta zaštitarska služba je zbog sve učestalijih napada postala jneophodna",kaže Kljajić-Grotić.
O takvom načinu zaštite odluku mogu donijeti samo ravnatelji domova zdravlja.
